

Kakve li veze mogu imati ovi simulakrumi? U današnjem svijetu globalizacije, pada morala, uništavanja obitelji, neslušanja Marka P. i sličnih masonskih gadarija, natruhe ipak postoje. Za razliku od ridikula tipa žižek, badiou, wallerstein i drugi razni koji rujuć sistem, znoj premučni novčanicama zelenim s čela otiru, eto primjera kak se s opakim i rogatim valja bosti. Primjer je verifikabilan, al je u ovom slučaju ipak tek counterfactual.
Elem, zamislimo šofera Iveca (stralis, se razme), koji se recimo zove Đermano i iz Žgombini je. Zamislimo da radi za talijansku firmu koja svoje cijenjene (čujem li to precijenjene?) proizvode po pristupačnim cijenama izvozi u Moldaviju. E da bi došao tamo, Đermano mora svojim divom zagađivat rumunjski zrak. Budući je vlada zaposlena uređivanjem briselskih interijera, ekološki porez odlučiše operacionalizirati mlađani momci širom zemlje. I kak se to radi. Na svakom pružnom prijelazu operira četa momaka do kojih 12 godina. Poslože se u paralelne špalire, svaki sa po oblutkom veličine teniske loptice i osmijehom dočekuju vozače Iveca, Mana, Scanie i ostale gamadi. Pri spuštenoj pruzi, najperspektivniji, a i najkomunikativniji od njih, dolazi do prvog kamiona, pokuca na vrata i izrekne umilnim glasom:fajv ojros!
Naš zamišljeni Đermano ima dvije opcije. A) Nastupiti oštro sa: Ča je, pizda van materina, mi smo još na krbavskemu polju sjebali vas istočnjake, i sad još da van plaćamo? ili B) izvaditi smotuljak od dvadesetak petoeura, odabrati jednu novčanicu i sa smiješkom nastaviti do sljedećeg pružnog prijelaza (a rumunjska ih ima jako puno).
Ako A, u roku nanosekunde oko dvadesetak oblutaka se spičava u središnji dio šajbe i istu pretvara u zbir kristala, načelno neprebrojiv s prosječnom cijenom reparacije od 2700 eura. Ako B, momci se pristojno zahvale, pozdrave te pošalju pozdrave svojim prijateljima koji čekaju 12 kilometara istočnije.
Da citiram uvažene hrvatske kolumniste te analitičare: tako se brani suverenitet!
Post je objavljen 26.11.2007. u 18:38 sati.