"U nizu spomenika koje je za zadarske javne prostore izradio kipar Ratko Petrić, najnoviji, postavljen na rivi ispred zgrade Zadarskog sveučilišta, posvećen je prirodoslovcu Špiri Brusini. Zadar već ima šesnaest brončanih poprsja zaslužnih Zadrana, tzv. “perivoj od slave”, također Petrićevih uradaka, ali i poznati kip Petra Zoranića ispred crkve sv. Krševana, te Krešimira Ćosića na predjelu Jazina. Na predjelu Dikla postavljeno je Petrićevo poprsje Franje Tuđmana, a u pripremi je i spomenik belafuškoj ženi. Petrićeve skulpture tako suvereno vladaju ukupnim zadarskim javnim prostorom izazivajući, najblaže rečeno, kontroverze oko postava i kvalitete.
Upravo na kipu Špire Brusine na zadarskoj rivi do izražaja dolaze sve oblikovne mane Petrićeve spomeničke plastike. Brusina je prikazan kako sjedi na bitvi i promatra nekakvu školjku u rukama. Tijelo mu je povijeno otprilike onako kako bi se ugibala kakva biljka, pa bi se i ruke i noge prije mogle prispodobiti granama stabla nego ljudskim ekstremitetima. Problem je i u oblikovanju površine. Brusina kao da je na sebe navukao gumeno odijelo, a ne građansku opravu, dok su reveri, te završeci rukava i nogavica više “nacrtani” nego izmodelirani. Da ne govorimo o tome da je gibljivost tkanine u potpunosti negirana, tako da umjesto nabora odjeće imamo neprirodno slivenu masu koja najviše podsjeća na ronilačko odijelo. Postavljanje skulpture posred kamene šetnice na rivi ambijentalno je upravo tragično.
Dr. Špiro Brusina je nestor hrvatske zoologije i otac naše biologije mora, dugi niz godina bio je zaboravljen, ali se u posljednje vrijeme češće spominje uz obljetnice prirodnih znanosti. Prvi je naš biolog koji se pojavio na međunarodnim kongresima s temom o biologiji mora i prvi među našim prirodoslovcima isticao je važnost istraživanja Jadrana. Zalagao se za osnivanje biološke postaje na moru, a značajna je i njegova muzejska djelatnost."
Piše Vinko SRHOJ
Dakle, umjetnički kritičar sigurno nisam jer se meni ovaj kip baš svidio.
Post je objavljen 25.11.2007. u 19:45 sati.