Velike vojne pobune – otkazivanje poslušnosti
Da bi vojska bila vojska, odnosno da bi se vojna organizacija razlikovala od drugih civilnih organizacija, mora postojati vojna stega. (Athumanunh rabi čistu vojničku riječ 'stega' koja odgovara u potpunosti riječi 'disciplina', ali kako je Athumanunh već davno prije strogo podijelio sve u svojoj životnoj filozofiji, tako Athumanunh i rabi riječi koje ponekad mogu zbuniti, pa će tako i napraviti razliku između riječi 'disciplina' i 'stega', jer dok disciplinu mogu imati škola, crkva, stranka, sportska momčad, razne firme … stegu ipak imaju samo vojske). Svaka vojska može imati svoj oblik stege, a to zavisi od raznih čimbenika, pa tako neka vojska može imati 'surovu stegu', 'željeznu stegu', 'strogu stegu' …, no, sve vojske zapravo to nazivaju jednostavno 'vojnička stega'. Tako je po Athumanunhu ta vojnička stega zapravo vojnička poslušnost koja se može definirati kao točno, potpuno i pravodobno izvršavanje vojnih dužnosti i zadaća, bez prigovora, bez uvjeta, bez diskutiranja, bez ikakvih izmjena i sumnji u dobivenu zapovijed. No, mnogo puta tu se pojavljuje veliki problem, da li baš sve zapovijedi moraju biti izvršene? Ne! Časnici, dočasnici i vojnici svake vojske znaju točno koje se zapovijedi ne izvršavaju, a Athumanunh će ih sada točno i pobrojiti: 1) zapovijed koja traži rušenje ustavnog poretka vlastite zemlje, 2) zapovijed koja je usmjerena na diverziju i podrivanje vlastite vojske, 3) zapovijed za izdaju, 4) zapovijed za izvršenje krivičnog dijela i 5) zapovijed za izvršenje ratnog zločina. Ovih pet zapovijedi vojnici i podređeni nisu dužni izvršiti i ne izvršenjem tih zapovijedi ne mogu odgovarati za povredu vojne stege. No, dobro, Athumanunh je ovaj mali uvod napisao kako bi se lakše razumjelo nešto što će on u idućim danima opisati. Dakako, radi se o vojnoj pobuni, o klasičnom vojničkom otkazu poslušnosti. Svima vama je dobro poznato literarno djelo koje opisuje pobunu brodske posade britanskog naoružanog trgovačkog broda Bounty. Ta vojna, gotovo epska, pobuna desila se davne 1789. godine usred Tihog oceana. Taj događaj, koji je opisan u mnogim pričama i ekraniziran u raskošnim holivudskim produkcijama, zbio se zbog nehumanog odnosa mornaričkog časnika Williama Bligha, zapovjednika jedrenjaka Bounty, prema vlastitoj posadi. Pobuna na brodu Bounty postala je tako sinonim za sve slične događaje, više ili manje skrivene od očiju javnosti. No, Athumanunh ovoga puta neće opisati pobunu na brodu Bounty, već jednu drugu pobunu na jednom drugom ratnome brodu. Dakle, prije 31 godinu (1975.), odnosno 186 godina nakon pobune na britanskom jedrenjaku, dogodila se neuspjela pobuna u sovjetskoj ratnoj mornarici, koju je komunističko rukovodstvo dugo vremena skrivalo od očiju svjetske javnosti. Trebalo je proći 15, možda čak i 20, godina od tog događaja, pa da prve opširnije pojedinosti o pobuni na raketnoj fregati 'Storoževoj' i sudbina aktera te pobune dospiju u javnost. Početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća na Zapadu su se pojavile prve šture i nepotpune informacije o događaju za koji se vjerovalo da je dobro, i to iznutra, uzdrmao komunističku tvrđavu sovjetskog birokratskog režima na čelu s Leonidom Brežnjevom. Na temelju takvih informacija, Tom Clancy napisao je 1984. godine svoj bestseler 'Lov na Crveni Oktobar', po kojoj je kasnije snimljen i istoimeni film. U Clancyevoj verziji priče, sovjetski podmornički as Marko Remius razočaran stanjem u SSSR-u, otima najmoderniju sovjetsku podmornicu s hidro-magnetnim pogonom. Bježeći preko Atlantika pred Crvenom flotom, uspijeva pod dramatičnim okolnostima spasiti živote svoje posade, a sa nekolicinom najvjernijih suradnika i neoštećenom podmornicom svoj mir i sreću naći u nekom američkom zaljevu. Dvije godine poslije Clancya još jedan Amerikanac napisao je roman sa sličnom tematikom. Andrew O´Rourke objavio je 1986. roman pod nazivom 'Pobuna na Crvenoj zastavi' ('The red banner mutiny'). Radnju svog romana smjestio je tamo gdje se stvarno dogodila, u Baltičko more. Glavni lik nosi ime po stvarnom vođi pobune Valeriju Sablinu. No, kako to obično u povijesti biva, istina je fascinantnija od bilo kakve literarne ili pak filmske fikcije. Tako će tijekom sljedećih dana Athumanunh opisati događaj koji je dugo godina bio zabranjena, tabu tema, u bivšem SSSR-u, a i ovdje kod nas tek su malobrojni o tome ponešto znali. Dobro, onda sutra Athumanunh započinje pisati o 'Pobuni na raketnoj fregati Storoževoj' (stražar – po Athumanunhu).
Post je objavljen 24.11.2007. u 19:48 sati.