30.10.2007, (prenosimo iz Lista Međimurje, piše Marijan Belčić)
LIST MEĐIMURJE
KOZARI: Međimurci domaćini nacionalne smotreDomaćinstvo IX. savjetovanja uzgajivača ovaca i koza te VIII. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva, održani prošlog tjedna (25. i 26. listopada) u Toplicama “Sv. Martin”, najbolji je kompliment koji je Hrvatski stočarski centar s Hrvatskim savezom uzgajivača ovaca i koza mogao dati međimurskim kozarima i ovčarima udruženim u Regionalnu udrugu kozara i ovčara RUKA.
Jer već na samom otvorenju manifestacije, pred auditorijem kozara i ovčara iz cijele Hrvatske – u uvodnom predstavljanju RUKA-e, koje su u obliku kratkog promotivnog filma samostalno napravile Erika Baranašić, predsjednica, i Jelena Vuraić, tajnica RUKA-e, bilo je jasno da su međimurski kozari u samom vrhu te stočarske grane u Hrvatskoj.
U Međimurju je, naime, u uzgoju 4.300 koza koje godišnje daju do 1.300.000 litara mlijeka (u pravilu ekstra klase), a to je čak 37 % od ukupne količine kozjeg mlijeka koje otkupe mljekare u Hrvatskoj. Osim toga, od 100 najboljih koza u Hrvatskoj koje su pod kontrolom mliječnosti – čak 70 su koze međimurskih kozara!
Međutim, uz sve svijetle primjere rada, učenja, njege životinja na farmama međimurskih kozara – jedna je djelatnost u Međimurju još u povojima. Proizvodnja sira odvija se tek “u tragovima”, međimurski su kozari uglavnom “sirovinci”, pa na izložbi sireva, sirnih namaza, kombiniranih prehrambenih proizvoda (sir u maslinovom ili tikvinom crnom ulju) nije bilo proizvoda međimurskih kozara. To je prava šteta i problem kojem bi dublje trebalo zaći pod kožu, vidjeti što je to što još nedostaje međimurskim kozarima koji su u kozarstvo kretali u pravilu u prilagođenim objektima, ali su uz osposobljavnje, edukaciju i savjestan rad došli na sam vrh kozarstva u Hrvatskoj.
Pokazalo se na zložbi da je proizvodnja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima daleko profitabilnija ako se makar dio mlijeka koristi za proizvodnju sira i sirnih namaza, tim više što je tržište gladno proizvoda koji – osim svega – najčešće nose i oznaku da su ekološki proizvodi.
No, kako su na savjetovanju organiziranom uz stručnu podršku i suradnju Agronomskog fakulteta i Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kozarima i ovčarima prenošena nova znanja i savjeti i o sirarskoj proizvodnji – može se očekivati da se i taj tržišno atraktivan dio kozarske (i ovčarske) proizvodnje čvršće ukorijeni i u Međimurju.
Na izložbi hrvatskih ovčjih i kozjih sireva koju je organizirao Hrvatski stočarski centar ocjenjivani su proizvodi 48 proizvođača. Od 162 prijavljena sira 41 je bio od ovčjeg mlijeka, 117 od kozjeg mlijeka, 4 od miješavine ovčjeg i kravljeg mlijeka ili kozjeg i kravljeg mlijeka.
Ocjenjivanje kvalitete provedeno je na Agronomskom fakultetu, a u stručnom su povjerenstvu bili prof.dr.sc. Jasmina Havranek (predsjednica) iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje, prof.dr.sc. Dubravka Samardžija i prof.dr.sc. Samir Kalit s Agronomskog fakulteta, doc.dr.sc. Stanislava Golc Teger s Biotehniške fakultete Ljubljana te mr.sc. Zdravko Barać iz HSC-a.
Ravno 100 uzoraka sira nagrađeno je medaljama – 38 zlatnih, 32 srebrne i 30 brončanih medalja podijeljeno je za kvalitetu, a proglašeni su i šampioni.
U kategoriji ovčjih sireva plaketa šampiona kvalitete dodijeljena je Josipu Zuboviću iz Kolana (Pag) za izloženi (ručno odnjegovan od mužnje do zriobe) paški sir, a u kategoriji kozjih sireva šampionsku je titulu ponijelo OPG Šimanović iz Čačinaca za kozji sir s plemenitom plijesni “Plemko”, izvanredan sir u tipu camembera. (MB)
Post je objavljen 23.11.2007. u 12:28 sati.