Suiseki
Suiseki
Što je Suiseki?
Ako bismo riječ suiseki doslovno preveli sa Japanskog i podjelili je na slogove
sui - voda, seki – kamen, i k tome dodali malo logike i razumjevanja, dobili bismo pojam – kamen ispran vodom. To je naravno dobro i doslovno preveden pojam koji je precizan jednako kao što je precizan prijevod Japanske riječi bonsai kao - drvo u posudi.
Ljudi koji se bave bonsaiem se slažu sa takvim prijevodom ali napominju da je bonsai mnogo više od običnog drveta u posudi. Bonsai je živa umjetnost, način života, religija i filozofija u jednom. Ukratko Zen.
Slična stvar je sa suisekijem. Kamen ispran vodom, taj je pojam nužno zlo i ne odgovara baš pravom stanju stvari, jer nije svaki suiseki kamen ispran vodom, niti se svaki kamen ispran vodom može nazvati - suiseki :)
Da bismo pojam suiseki objasnili malo bolje i razumljivije, trebali bismo prvo pogledati u prošlost i potražiti kako je i gdje suiseki umjetnost nastala.
Penjin je Kineska umjetnost stvaranja minijaturnih umjetnih krajolika, čiji tragovi sežu još u II st. prije Krista. U početku su krajolici bili rađeni isključivo za Kineske careve, a prvobitna namjera je bila napraviti čitavo carstvo u malom, dakle planine, doline rijeke, mora, polja. Velikaši, tj. aristokrati su svom caru predavali penjjin krajolike kao znak pokornosti i simbol novog proširenja carstva. Iz tih ambicioznih pokušaja su se tek u 13 stoljeću u Japanu, razvili, bonsai i suiseki kao zasebne ali ipak srodne umjetnosti.
Kao i ostale veličanstvene stvari začete u Kini, ideju su preuzeli i unaprijedili Japanci i Koreanci razvivši ih do savršenstva, oplemenivši ih i zakompliciravši, raznoraznim podjelama i pravilima u skladu sa svojom kulturom u kojoj su stroga pravila ne samo potrebna nego i poželjna.
Japanski Suiseki.
Dok je u početku korišten u spiritualne svrhe, za meditaciju i unutarnje prosvjetljenje, i bio korišten samo od viših slojeva stanovništva, prvenstveno aristokracije i samuraja, otvaranjem Japanske kulture prema svijetu, Suiseki gubi ponešto od mističnosti ali zato mnogo više dobiva na popularnosti, pa je tako danas prihvaćen u cijelom svijetu kao vrsta umjetnosti. Ipak, neka pravila i podjele se i danas strogo poštuju.
Osnovna i najlakša podjela suisekija je ona ovisna o postolju. Po njoj suiseki djelimo na dvije osnovne vrste.
1.) Suiseki na postolju izrađenom od plemenitog drva. Drveno postolje izrađeno precizno po mjeri kamena i koje se može koristiti samo za taj jedan jedini, odabrani kamen, naziva se DAIZA.
2.) Suiseki u plitkoj posudi ispunjenoj pjeskom ili vodom
Posuda u koju se stavlja voda ili pijesak ispod kamena naziva se SUIBAN
Suiban, da ne mistificiramo previše, u doslovnom prijevodu znači -plitka posuda.
-------------------------
Preuzeto sa linka: My-bonsai Blog - http://www.my-bonsai.com/ Don Quijote, 02.rujan 2007.
U Rijeci, 17.11.2007. Borivoj Bukva
Post je objavljen 18.11.2007. u 08:08 sati.