Umjetnost prve polovine 20. stoljeća
Bitna značajka svih umjetnosti 20. st.. pa tako i glazbe je apstraktni govor.
Jedna od najvažnijih značajki je i zapanjujući napredak znanosti i tehnologije. Umjetnost postaje antiromantična, te sklona eksperimentu i istraživanju; traži se istina, a ne ljepota. Umjetnici ne drže više do tradicionalnih vrijednosti mišljenja i djelovanja. Dvadeseto stoljeće više ne obilježava i povezuje samo jedan stil, nego ga povezuje istodobno postojanje raznovrsnih stilova. Brojni stvaratelji nadahnuće pronalaze i u afričkoj i azijskoj umjetnosti, američka doživljava procvat, a cijeli planet postaje jedinstveni umjetnički prostor.
Glazba i društvo
Glazbeni život u 20. st. revolucionarno je promijenila pojava snimljene glazbe. Ona postaje dostupna većem broju ljudi nego ikada.
Podjela na ozbiljnu i zabavnu glazbu tada je dovedena do krajnosti. Zabavna glazba služi opuštanju i uživanju, ne traži znanje ni koncentraciju; ona slijedi zakone ponude i potražnje tržišta. Zabavnoj glazbi pripadaju jazz, mjuzikl, filmska glazba i rock.
Suvremena ozbiljna glazba 20. st. vrlo je provokativnog sadržaja i zahtijeva pozornost i koncentraciju pri slušanju. No ona je privlači samo najuži krug slušatelja zbog odbojnog disonantnog zvuka.
Budući da veliki broj ljudi, razvojem događaja, dobiva sve više na slobodnom vremenu, oni to žele iskoristiti za zabavu i opuštanje. Razvija se zabavna industrija. Do sredine 20. st. Tako se oblikovala masovna publika koja utjecala na cjelokupnu kulturu.
Glazba od 16. st. pa nadalje….
Stil 16. stoljeća zove se renesansa; stil 17. i prve polovine 18. st. je barok; stil druge polovine 18. st. je bečka klasika, a stil 19. st. je romantizam. Za razliku od prethodnih stoljeća, glazba 20. st. zasada nema jedinstvenog stila niti naziva.
Razlike između stilova pojedinih skladatelja 20. stoljeća su toliko velike da se čini da ne žive u istom stoljeću. Skladatelji 20. stoljeća govore potpuno različitim individualnim jezicima. Nadahnuće crpe iz različitih izvora: europske glazbe od srednjeg vijeka do 19. st.; narodne glazbe svih dijelova svijeta; jazza i različitih tipova popularne glazbe. Usporedno postoje slijedeći stilovi: romantizam, ekspresionizam, impresionizam, neoklasicizam i jazz (u Americi).
Glazbeni ekspresionizam
Dolazi od lat. Riječi expressus što znači istisnut, izražajan.
Ekspresionizam ne odražava vanjski svijet nego istiskuje na svjetlo dana onaj iz dubine čovjekove duše. On izražava pobunu protiv svih preživjelih umjetničkih i društvenih pravila. Bio je najsnažniji u Njemačkoj i Austriji od 1905. do 1925.
Ekspresionisti razotkrivaju društvene nepravde, ljudsku bijedu, otuđenost i strah. Pod utjecajem je Freudove psihoanalize. Doživljavaju užas i razočaranje zbog Prvog svjetskog rata.
Kako bi šokirali publiku, koriste agresivna izražajna sredstva – atonalitet, oštre disonance, ekstremna dinamika, nove zvukovne boje – u glazbi. Umjetnici prikazuju istinu, čak i kada je ona ružna.
Predstavnici: Schonberg, Berg, Webern, Skrjabin, Stravinski, Bartok i dr.
Druga bečka škola
Nju čine Arnold Schonberg i njegovi učenici Alban Berg i Anton Webern.
Arnold Schonberg bio je prvi koji je skladao atonalitetna djela i upotrijebio dvanaesttonsku tehniku. Njegova djela mogu se svrstati u tri stvaralačka razdoblja:
1.) kasni romantizam (Preobražena noć, Komorna simfonija)
2.) Ekspresionizam, slobodni atonalitet (Erwartung, Pierrot lunaire)
3.) Ekspresionizam, dvanaesttonska tehnika (Pet klavirskih komada, Suita za klavir, Varijacije za orkestar) Njegova suita za klavir prvo je dodekafonsko djelo.
Dodekafonija (dvanaesttonska tehnika) …
…ima podrijetlo u grčkim riječima dodeka (dvanaest) i phone (glas). To je metoda skladanja s dvanaest tonova koji se odnose samo jedan prema drugom. To je atonalitetna tehnika skladanja koja koristi dvanaest tonova kromatske ljestvice. Skladatelj na početku izabere niz od 12 različitih tonova kromatske ljestvice. Nizom je zadan redoslijed kojim se 12 tonova pojavljuje tijekom cijele skladbe.
Niz se može pojaviti:
1.) u osnovnom obliku
2.) u retrogradnom/račjem obliku
3.) u inverziji ili obratu
4.) u retrogradoj inverziji ili račjem obratu
Sva četiri oblika jednog niza mogu započeti na bilo kojem tonu ljestvice. A niz nije tema skladbe.
Arnold Schonberg (1874. – 1951.)
…rođen je u Beču u židovskoj obitelji. Violinu počeo je učiti s 8 godina. Veliko znanje o glazbi stekao je uglavnom sam. Od 16. do 21. godine radio je kao bankarski činovnik, zatim kao zoborovođa zbora metalaca. Izvedbe njegovih djela nisu bile dobro prihvaćene. Čak je i jedan kritičar predložio da ga se stavi u ludnicu i to bez notnog papira. 1908. napušta tonalitet u glazbi. Bio je veoma aktivan i skladao je mnoga djela, objavio knjigu o harmoniji, pisao libreta i intenzivno slikao. Od 1923. sklada dodekafonijom. Bio je voditelj majstorske skladateljske klase na Pruskoj akademiji u Berlinu. Unatoč prelasku na protestantizam, 1953. vraća se na židovstvo, te emigrira u Ameriku. Do smrti, 1951. , podučavao je na Kalifornijskom sveučilištu u L.A.-u.
Anton Webern ( 1883. – 1945.)
Posebnost njegove glazbe je u kratkoći, mirnoći koncentraciji glazbenog izraza; većina skladbi traju samo nekoliko minuta. U njegovim skladbama svirači uglavnom nastupaju pojedinačno, donoseći samo po nekoliko tonova, a ne zajedno. Takva tehnika skladanja naziva se punktualizam. Poslije je Webern postao veliki uzor mlađim europskim skladateljima.
Diplomirao je i doktorirao muzikologiju u Beču, bio je učenik Schonberga. Bio je kazališni dirigent, kasnije zoborovođa i ravnatelj simfonijskih koncerata za bečke radnike. Poslije okupacije Austrije 1938., djela su mu zabranjena, te je živio i stvarao u izolaciji. Ubijen je u malom austrijskom selu od nekog američkog vojnika.
Berg i ekspresionistička opera
Alban Berg (1885. – 1935.) , uz Weberna, bio je najslavniji Schonbergov učenik. Njegova glazba bila je privlačnija širokoj publici nego Schonbergova i Webernova. Svjetsku slavu stekao je operom Wozzeck. Među poznatijima je njegov Violinski koncert. Umro je u pedesetoj godini od trovanja krvi nakon uboda insekta.
Ima mnogo puno, čini mi se, i zato možete još malkoc izbacit kad budete učili...ja nisam znala šta, pa bolje svak sebi..
ljubi vas puno, tash(N)ica! =)
Post je objavljen 14.11.2007. u 16:49 sati.