Marketing
Animals club
SaD ste sretni,jer novi broj časopisa krenuo je u akciju!
U ovom broju:
Kitovi
Zeko i kunić
Što je životinja?
Igračke za mace
Moja ribica Lou
Delfin
Mačke
Kitovi:
Kitovi su, pored morskih krava, jedini sisari potpuno prilagođeni životu u vodi. Oni čitav svoj život provode u vodi, a na kopnu ne mogu preživjeti. Na kopnu bi ih ugušila vlastita težina, osušili bi se ili bi zbog jako dobre toplotne izolacije uginuli od toplotnog udara. Čitava građa tijela kao i sve tjelesne funkcije su primjerene životu u vodi. A uprkos tome, imaju sve najvažnije osobine zajedničke svim sisarima:
Kitovi, umjesto škrga imaju pluća i moraju disati zrak. Kako je njihov disajni sistem izvrsno prilagođen životu u vodi, dugo vremena mogu provesti ispod površine. Udisanje kiseonika je dosta ekonomičnije od njegova preuzimanja iz vode. Neke vrste kitova mogu s jednim udisajem roniti i do dva sata
Imaju srce čije su radne sposobnosti izvrsne. Za razliku od ribljeg srca, srce kita je podijeljeno na više komora. To pomaže da se kiseonik, apsorbovan u krvi, puno efikasnije rasporedi u tijelu.
Kitovi su toplokrvne, a ne životinje promjenljive topline kao ribe.
Svi kitovi rađaju živu mladunčad i doje ih krajnje masnim majčinim mlijekom iz posebnih mlječnih žljezda. Čitav razvoj embriona se odvija u tijelu majke, i za to vrijeme embrion se hrani preko placente.
Najveće životinje koje su ikada živjele na zemlji su iz reda kitova. Plavi kit (Balaenoptera musculus) je sa svojih 33 metra i 190 tona najveća vrsta na Zemlji živih životinja, ali i veća od svih svojih fosilnih predaka, dok je ulješura (Physeter catodon) najveći mesožder koji je ikada živio na Zemlji.
Vanjski izgled
Repna peraja grbavog kita
Kontura kitovog tijela jako je slična onoj velikih riba, što govori o njihovoj prilagođenosti uslovima u životnom okolišu. Tijelo im je izrazito “aerodinamično”, a prednji udovi su poprimili izgled peraja. Na leđima imaju leđnu peraju koja je kod različitih vrsta različitog izgleda, a neke vrste je uopće nemaju. U suštini, leđna peraja uopće i ne zaslužuje taj naziv, jer kod onih koji je i imaju to je ustvari samo nakupljeno masno tkivo. I leđno i prednje peraje kitu služe isključivo za stabilizaciju i upravljanje u vodi. Rep završava velikom repnom perajom u kojoj nema dijelova kostiju nego je hrskavičasta. Repna peraja je postavljena vodoravno u odnosu na tijelo, i to je lako prepoznatljiva razlika u odnosu na ribe čiji rep je uvijek okomit. Kitovi plivaju vertikalnim udarcima repnom perajom.
Kitovi uopće nemaju zadnje udove, kao ni druge tjelesne izrasline koje bi mogle narušavati aerodinamičnost tijela, kao što su uši ili dlaka. Muški spolni organi kao i mlječne žljezde uronjeni su u nabore kože.
Svi kitovi imaju izdužene glave, što posebno kod kitova usana poprima ekstremne razmjere zbog njihovih izduženih čeljusti. Otvori za disanje su postali svojevrsne “mlaznice”. Kitovi zubani imaju samo jednu takvu mlaznicu, a kitovi usani dvije. One su smještene na gornjem dijelu glave tako da kit ne treba izroniti da bi disao. Dovoljno je da iz vode izroni gornji dio glave s disajnim otvorom. Kod izdisanja vlaga sadržana u izdahnutom zraku se kondenzira i stvara tzv. “mlaz”.
Tijelo im je obloženo debelim slojem sala. Salo im služi kao toplotni izolator i daje im glatku tjelesnu površinu. Naročita građa kože i način kako je povezana sa salom omogućuje sitnim nabiranjem smanjenje otpora vode kod brzog plivanja. Naročito brzi plivači, recimo delfini, imaju znatno bolje aerodinamične osobine od mehaničkog tijela potpuno jednakog oblika upravo zahvaljujući takvoj funkciji kože, što je eksperimentalno dokazano.
Zeko-kunić
Najprije, koja je razlika između zeca i kunića? Iako naizgled isto izgledaju, radi se o dvije različite vrste. Divlji zec živi u nastambama iznad zemlje, vrlo je plah, te ima duže uši i stražnje noge od kunića. Iako se mladi zec može pripitomiti, nikad ne gubi svoju izrazitu plahost. Dok se zečevi rađaju već prekriveni dlakom i spremni za samostalni život, tek rođeni kunići su potpuno goli, slijepi i ovisni o majci. Kunići mogu biti divlji i pitomi. U prirodi žive u nastambama koje sami iskopaju ispod zemlje. Sitnije su građe od zeca, znatno pitomiji, spretniji, a neki kažu i inteligentniji.
Što je životinja?
Životinjska bića ili životinje su značajna skupina organizama koji su svrstani u životinjsko carstvo (na latinskom, animalia). Općenito su to višećelijski organizmi sposobni da se kreću i odgovaraju na okoliš, te da se hrane jedenjem drugih organizama.
Životinje su živa bića, koja svoju energiju ne dobivaju fotosintezom nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim organizmima a za disanje trebaju kisik. Većina životinja je pokretna i ima osjetila.
Prirodnonaučno gledano i čovjeka treba smatrati životinjom. Biologija ponašanja je pokazala, da životinje na višem stepenu razvoja koriste komplicirane uzorke ponašanja i određene znakove koje nazivamo i govor životinja (glasanjem, mimikom, i sl.). Pored čovjeka, i neke životinje pokazuju, bar u naznakama, sposobnost apstraktnog mišljenja. Međutim, osim čovjeka nije poznata ni jedna životinjska vrsta koja bi mogla stvoriti “visoko razvijenu” kulturu. Razlikovanje koje u većini jezika postoji između čovjeka i životinje, znanstveno gledano, nije održiva. O odnosu čovjeka prema drugim životinjama ("Odnos čovjek-životinja") pogledaj Filozofsku antropologiju.
Životinje se najčešće poistovjećuju sa višestaničnim organizmima, međutim tu se u zadnje vrijeme pojavljuje čitav niz raznih teorija, i vjerojatno će potrajati još neko vrijeme dok se razjasne i općenito prihvate mišljena o čitavom nizu, po navedenoj definiciji, graničnih slučajeva.
Igračke za mace
Sve mace se vole igrati. Kako mačići, tako i odrasle mačke. Postoje mnogi tipovi igračaka (od klasičnih loptica do mirišljavih mišića u loptici), kao i razne veličine. Uglavnom, izbor je najviše na vlasniku, ali je važno obratiti pažnju na nekoliko pravila:
- Najbolje su gumene ili krpene igračke, koje ne mogu povrijediti macu.
- Obratiti pažnju na starost mace. Mačetu nemojte kupovati velike i teške igračke, dok odrasloj maci ne treba uzeti premale, jer ih može progutati i ugušiti se.
- Nikada ne štedite na cijeni igračka, jer su jeftine igračke najčešće lošeg kvaliteta. Takve igračke maca može uništiti jednim zamahom šape.
Ali, ne zaboravite! Izbor je samo Vaš. Vi najbolje poznajete Vašu macu i njene potrebe.
Nadam se da će uživati u igri.
Moja ribica Lou
Moja ribica zove se Lou.Vrste je neke Crvenkapice...valjda zato što je takve crveno-zlatne-bijele boje.Jako je mala.Hranim ju2-puta dnevno po dva listića.Stalno je na površini akvarija i proizvodi zvuk:bopbop.Jako ju volim i pazim.Iznad mog kompa je.Stalno se kao plaši čim nešto lupi,najčešće stolica.Ona je najbolja ribica na svijetu!
Delfin
Delfin je vodeni sisar srodan kitu i običnoj pliskavici, poznat po svojoj inteligenciji, i navodnom saosjećanju i radosti. Ime delfin potiče od starogrčke reči ´µ»ĆŻÂ - -{delphis}- koja znači „s matericom“ odnosno „riba sa matericom“. Grupa delfina zove se jato.
Reč “delfin” ima više značenja i može podrazumjevati:
svakog člana porodice Delphinidae (okeanski delfini);
svakog člana porodice Delphinidae i Platanistodae (okeanski i riječni delfini);
svakog člana podreda Odocenti (koji uključuje zubate kitove);
pripadnika vrste Tursiops truncatus(kljunasti delfin), najrasprotranjenije i najpopularnije vrste delfina
Orke i neke srodne vrste pripadaju Delphinidae porodici i mogu se svrstati među delfine, iako se uobičajeno nazivaju kitovi. Postoji oko 40 vrsta delfina u 17 rodova. Veličina im varira od 1.2 m i 40 kg (Maui delfin), do 9.5 m i 10 tona (orka). Mogu se naći posvuda, najčešće u plitkim morima kontinentalnih šelfova. Mesojedi su i hrane se uglavnom ribom i lignjama. Porodica Delphinidae je najveća u redu Cetacea, i relativno mlada: delfini su se pojavili prije oko 10 miliona godina tokom Miocena.
Mačke
Mačke se hrane gotovo isključivo mesom, dok je puno drugih zvijeri u skupini svejeda. Mačke su vrlo specijalizirane zvijeri, i uglavnom su lovci iz zasjede. Jedino gepard može slijediti plijen na duže staze. Mačke u slobodnoj prirodi preferiraju živu lovinu, a samo izuzetno jedu strvinu
Postoji tradicionalna sistematika, koja bi se mogla, ugrubo, svesti na podjelu na velike i male mačke, postoji jedna novija koju je postavio molekularni biolog Stephen J. O’Brien, specijalist za istraživanje porijekla mačaka i objavio u studiji “Wild Cats: Status Survey and Conservation Action Plan”, Kirstin Nowell&Peter Jackson (IUCN, Cambridge 1996). Njegovo stablo se zasniva na istraživanjima staničnih uzoraka svih mačaka uz pomoć pet različitih metoda molekularne biologije.
Skaćeno su grupirane:
Divlje mačke
Velike mačke
Gepard i puma
Zlatne mačke
Bengalske mačke
Lasice
Risovi i mramorne mačke
Prave velike mačke
Ozeloti
Novosti u klubu:
Puno članova je neaktivno,pa zato primamo ČAK 5 NOVIH ČLANOVA!
Ti neaktivni ni ne daju članke...Samo da kažem,to mi se ne sviđa....
Nikakvih novosti više nema,samo što niko ne obavlja svoje zaduženje.
Oglasi:
KLIKNI
MOLIM DA SE SVI ČLANOVI MALO TRGNU!
NIKO NIJE DAO NI OGLAS!
SLJEDEĆI ČASOPIS BIT ĆE PUN VAŠIH ČLANAKA,A AKO NE....BIT ĆEJER IZBACUJEM ILI DAJEM KAZNU...
SLIKE:
http://i241.photobucket.com/albums/ff228/eva_shakira/aslan.jpg
http://i241.photobucket.com/albums/ff228/eva_shakira/avatar_66.jpg
http://i241.photobucket.com/albums/ff228/eva_shakira/1konjza.jpg
http://i241.photobucket.com/albums/ff228/eva_shakira/905pas2og6.jpg
http://i241.photobucket.com/albums/ff228/eva_shakira/dog_002N.jpg
http://i241.photobucket.com/albums/ff228/eva_shakira/D.jpg
http://i241.photobucket.com/albums/ff228/eva_shakira/Inga.gif
http://i241.photobucket.com/albums/ff228/eva_shakira/animalsss.jpg
http://i241.photobucket.com/albums/ff228/eva_shakira/7532580.jpg
GOTOVO!
Post je objavljen 04.11.2007. u 12:24 sati.