- rođen 1821., a umro 1867.
Iz životopisa:
- rođen u Parizu, u imućnoj građanskoj obitelji
- nakon očeve smrti odgaja ga strogi i autoratativni očuh
- osjetljiv i osjećajan dječak se teško snalazi u obitelji
- ne završava vojnu školu
- bježi s broda na kojem je putovao u Indiju
- upoznaje mulatkinju, glumicu koja utječe na njegov život, nakon povratka u Pariz živi kao bohem i dandy
- razboljeva se i umire gotovo bez svijesti o samom sebi
- djela: Cvjetovi zla (1857), Male pjesme u prozi - Spleen Pariza(1869)
Književni rad:
- "Cvjetovi zla"
- zbog te zbirke mora platiti globu i izbaciti 6 pjesama
- zbirka je izraz unutarnje pobune hipokrizije (a to znači pretvaranja licimjerja) besmislene konvencionalnosti (uobičajenosti, ustaljenosti), doživljaja nesavršenosti te osjačaja praznine
- zbirka ima šest djelova
1) Sleen i ideal - kontrast između uzleta ideala i pada
2) Pariške ulice -pokušaj bijega u izvanjski svijet velegrada
3) Vino - bijeg u umjetne rajeve - ni tu ne nalazi smirenje
4) Cvjetovi zla (oksimoron spajanje ne spojivog) pokušaj pronalaženja ljepote u zlu
5) Prosvjet pobuna protiv Boga
6) Smrt - smirenje se tek nalazi u njemu
- Baudelaire veliča u svojim djelima tjelesnu ljubav, strast, priroda u svojoj ljepoti nije presudna
- prepoznajemo jake osjećaje (očaj, mržnju, prezir, oduševljenje) - sve osim ravnodušnosti
- traži ljepotu u zlu, truleži, laži, krvi, ali to uzdiže do idealne ljepote
- sadržajno Baudelaire predstavlja odmak od tradicionalnog poimanja tema i motiva – formalno - koristi tradicionalne oblike pazi na "građu" i pojedinačnih pjesama i zbirki
Albatros
Simbolika pjesme
- albatros - pjesnik
- mornari - društvo koje ga ne razumije
- brod -
- nebo - sloboda
- pjesma je simbolički prikaz sudbine pjesnika
- odnos pjesnika i svijeta izražena kroz suprotnost između mornara i albatrosa
- pjesnik teži višim duhovnim vrijednostima idealima
- u stvarnosti, među ljudima je neshvaćen, ružen i drugačiji
- motiv odbačenosti i neshvačenosti prikazanje simbolički - odtklon od tradicionlanog pjesništva, ali u gradi pjesme poštuje tradicionalne oblike: katreni, dvanaesterci, unakrsna rima.
Suglasja
- programatska pjesma; sonet, dvanaesterac
- priroda (život) je svetište prepuno simbola koje čovijek treba odgonetnuti
- boje, mirisi, zvukovi i oblici u suglasju, pjesnik te raznorazne asocijacije (obojeni mirisi i zvukovi) nastoji udružiti kroz poeziju - SINESTEZIJA
- mirisi imaju dvojnost
a) nježni, slatki, zeleni i svježi
b) jaki, teški, bujni, razbludni
- dvojnost mirisa je dvojnost u čovijeku razapetom između razuma i nagona
- između tih dviju krajnosti Bodlerje razapet kao čovijeka i kao pjesnika
Post je objavljen 02.11.2007. u 01:35 sati.