Marketing
Usponi i padovi evolucije
USPONI I PADOVI EVOLUCIJE
Zemlja prije 260 milijuna godina. svi su kontinenti stopljeni u jedan - Pangeu, kopnenu masu koja se prostirala od Sjevernoga do Juznoga pola. Nebo bez oblacka natkriva ravnu unutrasnjost kontinenta, zimi i ljeti, godinu za godinom, cijelu vjecnost. Tu nikad ne pada kisa. Moze se cuti samo vjetar koji raznosi pjescane dine. Nocu se nekoliko zivotinja odvazi izvuci iz svojih skrovista; love u zaklonu tmine i nestaju prije nego sto se iza obzora podigne nesmiljeno sunce, a fatamorgane pocnu prikazivati vodu tamo gdje je nikad nije bilo.
Zivot se tada koncentrirao uz obalna podrucja toga golemog kontinenta. U sumama, mocvarama i stepama moglo se vrlo dobro zivjeti, premda je zbog grabezljivaca zivot bio izuzetno opasan. Tamo su setali nasi prapreci, gmazovi slicni sisavcima, nazvani terapsidi. Jedan od njih bio je gmaz Gorgonopsia (ili samo gorgo), zastrasujuci grabezljivac dugacke lobanje i golemih zuba deraca koji su mu iz usta strsali kao sabljozubom tigru. Mozak mu je bio malen - grabezljivi sauri kasnije ce nas pouciti da se bolje cuvati zivotinja velikih zuba i malih mozgova. Gorgo je bio prepreden lovac koji je vrebao svoj plijen, a zatim se na njega bacao svom snagom. Svoje bi ostre zube zario u njegovo meso, srusio ga i grizao sve dok se ne bi prestao micati. Plijen mu nisu bili samo njegovi radjaci biljojedi, nego i preci saura. Bili su mali, malobrojni i zivjeli su pomalo glamuroznim zivotom na rubu drustva terapsida.
A onda je prije 251,5 milijuna godina zapocela katastrofa. Za samo 100.000 godina, a mozda i manje, unistila je svijet paleozoika. Bilo je to najvece masovno izumiranje koje je svijet dozivio. Nestale su gotovo sve zivotinje i biljke. Malo je nedostajalo da cijeli planet ponovno postane carstvo mikroba. Brojni gmazovi slicni sisavcima nisu prezivjeli, a velike su gubitke pretrpjeli i "pravi" gmazovi.Zemlja se posve izmjenila - zapocelo je doba gmazova, a nasi su preci sada zivjeli u njihovoj sjeni, premda se jos neposredno prije katastrofe cinilo da ce sisavci uskoro preuzeti vodstvo.
Obicno je planet Zemlja vrlo podoban za zivot. Medjutim, povremeno dolazi do kriznih razdoblja, poznatih kao masovna izumiranja, tijekom kojih nestaje vise od polovice poznatih vrsta. Zemlja je dozivjela pet takvih katastrofa - a mi, ljudi, mozda upravo uzrokujemo sestu. Dva su izumiranja bila tako korijenita da su posve promijenila zivot na planetu, u tolikoj mjeri da su paleontolozi prije dvjesto godina vjerovali kako su svaki put nastajale posve nove vrste. O tim dvama dogadjanjima govori ova knjiga. Sto se tada dogadjalo? Zasto je propao svijet paleozoika? Zasto su se razvili sauri? Zasto su prije 65 milijuna godina ponovno nestali? Ova knjiga opisuje ta krizna razdoblja u Zemljinoj povijesti, izvanredna stanja tijekom koji je masovno izumiranje krcilo put evoluciji.... - iz predgovora ovoj knjizi.
/ Napomena: Tekst je iz knjige Dagmar Rohrlich, USPONI I PADOVI EVOLUCIJE, Sveznadar, Zagreb, 2007. /
Post je objavljen 01.11.2007. u 07:10 sati.