Scenarij prvi
Pomakljaju se Torcidaši i Bebebe-i na pustopoljini kod Korenice. Lete boce, lete zubi. Krunice. Štuke, avioni.
Športski duh u športskom tijelu.
Nikom niš, otprilike; niti jedne prijave dosad.
(Uz pride bod što se na globalnijem planu konkretno natječemo s opakim engleskim navijačima.)
Scenarij drugi
Pomakljaju se lički povratnici i lički domoroci (što autohtoni, što uvezeni).
Pa kaj ne bi odma u zrakomlatu - onom s popravljenim stajnim trapom i predihtanim tankom
- združno domlatili na krajm scin i Kosorica i Pupovac, čak možda i Valdec iz "Istrage", desantno obješen na špagicu? Kaj ne bi opet o nacijama, ratu, Haagu...?
Kaj ne bi odma ekipa s Trešnjevke a i šire sebi u bradu ili drugom iz Kalašnjikova tumačila bespuća povijesne zbiljnosti, kaj ne bi odma Pupovac uskrsnuo u predsjedničkog kandidata a Kosorica dobila išjas tražeći kameru dok s zatomljenim gnušanjem miluje neku tikvu razbijenu, povratničku, došljačku ili inu...?
Ili ne daj Bože da su Nas napale Delije. Međunarodni incident, međudržavni!
Ovak, zahaklali se španeri. Zašpanali hakleri.
Scenarij treći
Izbori u Njemačkoj.
Pa se pojave plakati Becka i Merkelice od Gdanjska do Wroclava.
Ne bi li se Brandt u grobu okrenuo; ne bi li to ispao vulgarni hommage na neki tamo Anšlusgedanken...? Kaj rade njemački plakati njemačkih likova (i likica) u Poljskoj, i jel to Švabe opet muljaju...
Te, finalno, četvrti scenarij
Susjedna nam BeiHa. Ufaju se prvozdruženi potpisnici parlamentarnih stranaka kako će ih deklaracija o zajedničkoj policiji spasit kuke mesarske i uvođenja viza Bosancima čak i za ulaz u Hrvatsku.
(Preskačem ludost i opasnost cjepkanja države eventualnim vizama - Tunjo iz Tolise i Marko iz Mostara mogli bi i dalje putovat', bez obzira što su iz Bosne kao i Hamdija i Stevo iz Tuzle. Polit-patologija u pokušaju.)
Dakle, istovremeno, poput poslijekišnih gljiva, nikoše Jumbo-plakati Ive nam Sanadera. Duž i poprečke po Bosni. I Herc.
/Groteska je nešto manja, nego kad se neki mudrac sjetio ispred razvaljenog Počitelja puknut Jumbo plakat Croatia Osiguranja prije nešto godina, ali, je, vleče malo..., kaj ne...?
/
Epilog
Drugi scenarij sam "doradio", kao i treći. Ali samo sam ih prostorno malko teleportirao. Geopolitički, kako bi rekao pokojni Stroehm. I time dobio nakaradu, apsurd, politikum vrijedan VONSova i UNova. Zašto to učinih? Radi perspektive. Jer, prvi i posljednji scenarij su jutrošnje vijesti, zbiljske, naše svagdašnje, danas dane.
I kaj?!
Ispada da kod nas prolazi ama baš sve, samo nek smo si kao fudbaleri i etnikumi svoji (makar se i svom susjedu uvaljivalo vlastitom polit-ćunom).
Fudbaleri su aboliraniji od mona koje mlate matore povratnike.
Njemačka u Poljskoj, neupitna nemogućnost. Hrvatska (pardon, bez analogije; 'adeze) u Bosni (i Herc.) - ic okej.
I na koncu, GONG - viva GONG, inače! - radi kampanju s klincima, nekaj, "Biram prvi put"... Slatko, prvi put... I super da više ne seminarim uokolo. Jer bih ja to mimo nauma svojih pretpostavljenih izkrenuo. U nekaj tipa "Biram. Posljednji put."
PeEmEs
Morti je malo konJfuzno ovo. Ali, čitajte između redaka... "Polet"...!

Post je objavljen 29.10.2007. u 08:40 sati.