Marketing
Dobrodošli u svijet vulkana!
Oni nas fasciniraju, užasavaju, ali i izazivaju ogromno strahopoštovanje. Dokaz su tamne strane našeg planeta i ljudske nemoći kad su u pitanju neumoljive sile prirode. Diljem svijeta ponosno se uzdižu, stoljećima iz sebe izbacujući vatru, pepeo i užareno kamenje te sijući strah, a često i smrt…
Počnimo od njihovog imena – ono potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i, naravno, vulkana. Svi znamo da je Zemljina unutrašnjost užarena i neprestano nas lagano grije iako mi to ni ne osjetimo, ali zato su tu vulkani da nas na to podsjete! Njihova vruća unutrašnjost rezultat je eksplozije supernove koja se dogodila puno prije stvaranja Zemlje i ostalih planeta, što znači prije čak sedam milijardi godina!
Što je zapravo vulkan?
Vulkan je geografski oblik, a najčešće se radi o planini (no ima i podvodnih vulkana, što znači da su to podvodne planine!) iz koje magma izlazi na površinu Zemlje. Vulkani bitno utječu na oblikovanje reljefa, a mogu se podijeliti u dvije velike skupine – aktivni i neaktivni. Aktivni vulkani tvore vulkanske zone, a najpoznatija takva zona je pacifički vatreni krug koji okružuje Tihi ocean. Najistaknutiji dio vulkana je kupola koja završava kraterom, dok je veza između vulkanskog ognjišta i kratera – vulkanski kanal. Osim magme, iz vulkana izlaze i vulkanske bombe (veći komadi lave vretenastog oblika), vulkanski blokovi (mogu težiti po nekoliko tisuća tona), vulkanski prašinac ili tuf (pepeo pomiješan s vodom) te lapile (užareno kamenje veličine šljunka). Vulkanska područja vrlo često prate velika termalna i mineralna nalazišta.
Što je magma?
Magma je užarena žitka masa u utrobi Zemlje, a na površinu počinje prodirati iz više razloga, npr. zbog tektonskih gibanja, promjene dubinskog tlaka, visoke temperature koja može biti od 600 do 1.200 Celzijevih stupnjeva ili zbog plinova i para koji guraju magmu.
Magma na površini Zemlje naziva se lava, a izbija na dva načina: izlijevanjem ili erupcijom. Kad dođe do izlijevanja, stvaraju se tzv. pokrovi, npr. otok Island je nastao izlijevanjem magme, dok erupcije nastaju zbog velike količine nakupljene pare i plinova pa su često vrlo eksplozivne, popraćene potresima.
Vulkani izvan Zemlje
Mjesec nema velikih vulkana ni burnih erupcija, a zanimljivo je da je erupcija na Mjesecu nešto sasvim drugačije od one na Zemlji. Zemljini vulkani su relativno mladi – nastali su prije nekoliko stotina tisuća godina, dok se većina erupcija na Mjesecu dogodila prije tri do četiri milijuna godina. Nadalje, gravitacija na Mjesecu je šest puta slabija od gravitacije na Zemlji, što znači da na Mjesecu lava teče puno brže i mogla je u kraćem vremenu pokriti veću površinu. Također, na Mjesecu nema vode, a vodena para je jedan od najčešćih uzročnika burnih erupcija na Zemlji.
Mars ima najveće vulkane u cijelom Sunčevom sustavu. Primjerice, Olympus Mons je najveći i najmlađi vulkan na Marsu, a visok je gotovo 27 km, širok 700 km, dok mu je širina na vrhu 72 km. Usporedbe radi – Mauna Kea je najveći vulkan na Zemlji, a visok je 10 km i širok 120 km. Kao i na Mjesecu, i na Marsu se većina erupcija dogodila prije tri do tri i pol milijuna godina pa su šanse da se erupcija na Marsu vidi i danas vrlo male.
Venera ima više vulkana nego ijedan drugi planet u Sunčevom sustavu – oko 1.600 velikih vulkana i još bezbroj manjih (još ih nitko nije prebrojio, ali kažu da broji između 100.000 i 1.000.000 vulkana), a većina ih je odavno neaktivna. Erupcije na Veneri također se razlikuju od onih na Zemlji - zbog visokog tlaka na Veneri (ima 90 puta veći tlak nego Zemlja!) manje su eksplozivne i proizvode manje pepela, stoga bi lava trebala imati puno veću koncentraciju plina da bi eksplodirala. Nadalje, na Veneri je malo vode koja je također jedan od glavnih krivaca za erupcije.
Trenutno aktivni vulkani
Na Zemlji je trenutno aktivno mnogo vulkana, neki samo bacaju dim, a neki tjeraju tisuće ljudi na bijeg. Evo samo nekih trenutno aktivnih vulkana i njihovih zadnjih jačih erupcija:
Bulusan, Filipini, 1995.
Canlaon, Filipini, 2003.
Heard Island, Australija, 2004.
Merapi, Java, Indonezija, 2006.
Sakura-jima, Japan, 2005.
Kilauea, Havaji, SAD, 2005.
St. Helens, SAD, 2005.
Karimski, Rusija, 2005.
Anatahan, Marijansko Otočje, 1920.
Dakako, u Hrvatskoj nema vulkana, to je jasno. A nama najbliži su oni na Apeninskom poluotoku. Ti najpoznatiji talijanski vulkani su – Vezuv kod Napulja, Etna na Siciliji te Stromboli i Vulcano u Tirenskom moru.
Post je objavljen 27.10.2007. u 21:09 sati.