Shto svakog miseca priko godine u polju, u bashcsi, oko marve i xivadi, oko kuche csiniti…"
Njih nije potisnuo niti Internet, radio, TV ni ostala elektronička čuda. Zadržali su dah starih vremena, malo modificirani, prilagođeni tehnologijama, pravopisima… Oni opstaju već desetljećima i u zimskim noćima tisućama ljudi još su uvijek zanimljivo štivo koje su "guštira" danima. Baš onako kako i nastaju.
Riječ je o narodnim kalendarima čija je tradicija u Slavonija duga 228 godina, a na njihovim stranicama izredala su se mnoga priznata imena hrvatske pismenosti. Od Matije Antuna Relkovića, fra. Marijana Lanosovića, Ignjata A. Brlića, do Matka Pejića, Zlatka Tomičića, Antuna Gardaša, Vladimira Rema… pa do plejade starih i mladih novinara, početnika i veterana pisane riječi. Pišući o povijesti slavonskih narodnih kalendara književnik Vladimir Rem ističe kako se prvi takvi kalendari pojavljuju na tlu Slavonije 1778. godine. Ovi godišnjaci opstaju uglavnom zahvaljujući entuzijazmu i tradiciji. Iako se njihova tiraža kreće od jedne do tri tisuća primjeraka-broj čitatelja znatno je veći jer prelaze iz ruke u ruku. No, unatoč njihovoj popularnosti po svemu sudeći još će rekord po prodaji dugo držati Brodski kalendar Stribora Uzelca Schwendemann iz 1992. koji je prodan u deset tisuća primjerka! U povijesti slavonskih kalendara, navodi Rem, nepravedno bi bilo izostaviti Požeški pučki kalendar, odnosno vinkovački Narodnjak, osječki Ilirički kalendar, tj. Novi i stari svetodanik, Ilirski kalendar... U mnoštvu zidnih kalendara, koji se uglavnom razlikuju po logotipu naručitelja, pozornost plijeni kalendar Brodskog ekološkog društva "Zaštićena područja Slavonije" iz 2004. Kalendar je razdijeljen na šest cjelina: Gajna, Slavonsko podolsko govedo (kojeg je preostalo još 70 komada), Prašnik, Park prirode Papuk, Hrvatski ovčar i Kopački rit. Tako čitatelj može vidjeti fotografije Gajne, jedinog zaštićenog poplavnog pašnjaka u Europi, šumu Prašnik sa 1487 stabala hrasta lužnjaka, Kopački rit, zaštićena područja planine Papuk sa prekrasnim snimkama 35 metarskih sadrenih barijera, stoljetnim šumama, ptičjim rezervatima, što ruši staru priču o "ravnoj Slavoniji".
I ove godine Brođani, Požežani i Vinkovčani u rukama će imati svoje narodne kalendare. Brođani,37. izdanje Slavonskog narodnog kalendara, tj. Kalendara Čiča Grge Grgina kojeg, uz pomoć novinarke Dunje Vanić, priprema odvjetnik i bivši brodski župan Zdravko Tomac nastavljajući djelo svoga oca Ivana Tomca –poznatog novinara i publiciste i nekadašnjeg glavnog urednika Glasa Slavonije. Požežanima već 16-tu godinu razonodu donosi Požeški pučki kalendar novinara Jelenka Topića, nastavljajući tako tradiciju još od polovice 19. stoljeća. Vinkovačka "Privlačica" (sukladnici: vinkovačka Riječ, Brodska riječ i Osječka riječ) s puno većim ambicijama izdaju u zanimljivom grafičkom rješenju Pučki kalendar "Kuchnik" i Godišnjak "Putujući Slavonijom". Kuchnik (naziv je prema knjizi koju je pod tim imenom 1796. izdao Matija A. Relković) na svojevrstan način nastavlja Relkovićevu misao "shto svakog miseca priko godine u polju, u berdu, u bashcsi, oko marve i xivadi, oko kuche i u kuchi csiniti…"
Sve u svemu, Slavoncima je opet pružena prilika da nastave skoro 230 -šnju tradiciju kraćenja zimskih večeri uz razne pučke kalendare,
Post je objavljen 25.10.2007. u 22:28 sati.