Marketing
Zanimljive činjenice o kiši...
Koliko vam se puta dogodilo da vas kiša zatekne bez kišobrana, na
otvorenom. Ne samo ljeti, već i u ove cmoljive dane kad ne znate bi ili ne bi ponio/la kišobran sa sobom. Kad vam se idući put to dogodi, osim što ćeš se nervirati, možete se prisjetiti nekih zanimljivosti vezanih uz kišu – naravno, ako nastavite dalje čitati...
Pa, što ima zanimljivog o kiši?
Kiša ili kišica?
Stvar je u milimetrima! Kiša je tekuća padalina u obliku vodenih kapi promjera većeg od pola milimetara. Kapljice čiji je promjer manji od pola milimetra nazivaju se rosulja.
Brzina pada kišnih kapi
Minimalna visina kišnih oblaka je oko 1.200 metara. No, bez obzira s koje visine kapi padaju, prosječna brzina koju dostižu prilikom pada na tlo je samo oko 8-10 km/h. Konačna brzina ovisi o vjetru i stanju u atmosferi.
Zašto, zašto?
Kiša može nastati iz tri glavna razloga - zbog hlađenja, tj. isparavanja planinskih lanaca, čime se stvaraju vlažne horizontalne zračne struje (orografska kiša), zbog naglog zagrijavanja zraka u kontaktu s tlom smanjene gustoće , čime se vodena para diže i kondenzira (konvektivna kiša) ili zbog kretanja zračnih masa iz područja visokog u područje niskog tlaka zraka (ciklonska kiša).
Najkišnije i najsuše mjesto na planetu
To je Mawsynam u Indiji. Godišnje tu padne čak 12.000 milimetara kiše (tj. 12.000 litara po metru kvadratnom). Za one koji mrze kišu najidealnije bi bilo da mogu živjeti u pustinji Atakama u južnoameričkoj državi Čile. Tamo godišnje padne manje od jednog milimetara kiše, a zabilježen je rekord od čak 14 godina bez kiše!
Kiše u Hrvatskoj
Prosječna količina oborina u Lijepoj Našoj varira s obzirom na mjesto. Npr. u središnjoj Hrvatskoj godišnje padne oko 900 mm kiše, u istočnoj oko 600, u Dubrovniku oko 1.194 mm. Najviše kiše padne na Zavižanu (oko 1.900 mm), a najmanje na otočiću Palagruža (oko 300 mm).
Ples u čast kiši
Stari Egipćani i Indijanci su redovito plesali kako bi dozvali kišu. U indijanskim rezervatima SAD-a i danas se jednom godišnje izvodi ritualni Ples kiši, onakav kakav su nekada davno izvodili Cherokee Indijanci. Vjerovali su da duhovi kontroliraju vrijeme, pa su na taj način pokušavali osigurati si njihovu naklonost.
Kisele kiše
Kisela kiša je kiša koja sadrži opasne kiseline i ph joj je bliži octu nego vodi (manji je od 4). Ugljični (najčešće CO,CO2), dušični (najčešće NO,NO2) i sumporni (najčešće SO,SO2) oksidi u kemijskim reakcijama s vodom iz atmosfere stvaraju ugljičnu, dušičnu i, najopasniju, sumpornu kiselinu, koje kišu čine opasnom. Ispuštanju ugljičnih, dušičnih i sumpornih oksida najviše pridonosi nepotpuno izgaranje fosilnih goriva iz automobila i tvornica. U Hrvatskoj čak 60 posto sumpornog dioksida dolazi zračnim putem iz susjednih, industrijski razvijenijih zemalja zapadne Europe.
Romantika i kiša
Dok npr. u Londonu, Mawsynamu ili Seattleu uzdišu: 'Oh, ne opet!' kad počne kiša, negdje ona predstavlja romantično sredstvo – posebno kad se radi o ljubljenju kraj vatrice u toplini doma. U američkim filmovima je popularan poljubac na kiši. Kiša je opjevana u mnogim pjesmama a često je i motiv slika. Slavni slikar Vincent van Gogh je nedugo prije samoubojstva nacrtao kišu. Pretpostavlja se da je ona simbolizirala njegovo tužno raspoloženje.
Post je objavljen 24.10.2007. u 22:59 sati.