Marketing
Zaštita fotografija
U utorak 23.10. u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu prisustvovali smo stručnom predavanju "Planiranje zaštite fotografija" na primjerima iz zbirki fotografija grada Pariza.
Predavačica, dr. sc. Gđa. Anne Cartier-Bresson, inače glavni kustos i ravnateljica Atelier de restauration et de conservation des photographies de la ville de Paris (ARCP), te vodeći stručnjak za konzervaciju u Institutu za nacionalnu baštinu Francuske, govorila je o zaštiti fotografije odnosno prikupljanju trenutnih podataka o stanju oko 10 milijuna prikupljenih fotografija grada Pariza, njihovoj preventivnoj zaštiti, konzervaciji, restauraciji, te na njihovoj digitalizaciji kao krajnjem postupku.
Digitalne replike se izrađuju za potrebe izložbi kako bi se originali sačuvali od propadanja pri manipulaciji, te sakupljanju statističkih podataka pri korištenju takovih digitalnih replika i njihovoj kasnijoj analizi.
Sakupljeni podaci bi u budućnosti trebali pokazati, kako na fotografiju utjeću temperatura, vlaga, izloženost svjetlu, kvaliteta ink jet boja, foto papira i štampača, dakle promjene koje se događaju u kemijskom sastavu fotografija, pozitiva, negativa i filmova, tj trajnost njihovog kemijskog sastava i njegova podložnost promjenama kroj duži vremenski period,a isto tako koliko se može očekivati trajnost ovih "današnjih" fotografija u odnosu na one nastale na tehnikama 19.-tog stoljeća, a koje su se koristile još donedavno.
U početku su se koristile fotografije kojima je baza bila celuloid nitrat (1890-1950) koje su sada masovno sve veći problem jer se neadekvatno arhivirane nalaze na rubu propadanja, dok se od 1930. koristi celuloid diacetat koji se smatra sigurnijim načinom izrade te je takove fotografije moguće donekle lakše očuvati.
Nakon dugotrajnih postupaka utvrđivanja stanja starih fotografija, čišćenja, ručnog restauriranja, odlaganja u adkevatne neutralne (po fotografiju) zaštitne folije, okvire, mape, kutije i ormare potrebno ih je odgovarajuće smjestiti, pazeći na specijalne mikroklimatske uvjete u kojima se moraju arhivirati kao što je temperatura i vlažnost, a preporuka je 2 stupnja celzija i 20-30% vlage za film, odnosno 40-50% za fotografiju, te se tako predviđa očuvanje od 350-1500 godina.
Samo predavanje sa kvalitetnim informacijama i postupcima u očuvanju fotografije je svakako dobrodošlo jer i u našoj arhivi imamo velik broj starih fotografija i filmova koji su sada NEADEKVATNO pohranjeni, u malom i vlažnom prostoru i pitanje kako i koliko ćemo ih uspjeti sačuvati od daljnjeg i neizbježnog propadanja.
Post je objavljen 24.10.2007. u 16:03 sati.