Zašto je srušen spomenik Che Guevare
Svi su svjetski mediji pa tako i hrvatski nedavno "obilježili" godišnjicu smrti najpoznatijega globalnog simbola svih lijevih naivaca - Ernesta ''Che'' Guevare. A prije nekoliko dana, točnije 18. listopada 2007., srušena je u visokim Andama Venezuele bista te ikone svjetske revolucionarne i kavanske lijevice. Zaplakale su pariške tinejđerice, kao i talijanski filozofi, čim se pročula ta vijest. A što je uopće "radila" ta bista (visine 2,40 m) na vrhu El Aguila, na oko 4.000 metara nadmorske visine?
Režim revolucionarnoga pukovnika Huga Cháveza dao je isklesati to zaista umjetničko i monumentalNo djelo, tu bistu, koja je prije tri tjedna otkrivena na komemoraciji 40. obljetnice Guevarine smrti a na spomen činjenici što je Guevara tamo negdje u blizini, tijekom svojih putovanja na motorkotaču – po predaji štovateljâ njegovih "macho" vrlina - spavao kod jedne lijepe mlade udovice.
A po kakvom je poslu Guevara bio na tako egzotičnu mjestu? Po predaji poznavateljâ njegovih špijunskih vrlina, on je latinskoameričkim cestama na motoru proputovao 30.000 km - kao snimatelj po zadatku sovjetske ambasade u Meksiku, koja je već tada pripremala totalnu komunizaciju Centralne i Južne Amerike. "Stvoriti još jedan, dva, tri, mnogo Vijetnama" - bila je sve do pred samu smrt jedna od agitatorskih fraza toga argentinskog nesuđenog liječnika. A taj poziv još i danas odzvanja u Južnoj Americi, možda tek u prenesenom smislu, kao parola tzv. "latinskoameričkog komunizma XXI. stoljeća".
Uništena odnosno teško oštećena bista napravljena je prema glasovitoj fotografiji - jedinoj Cheovoj humanoj slici - koju je uspio snimiti Alberto Díaz Gutiérrez, kubanski fotograf koji je pod pseudonimom Alberto Korda postao 1959. službenim snimateljem revolucionarne vrhuške. Korda, inače Guevarin vršnjak, rodio se u Havani, a Che u argentinskom Rosariju (1927.). Prvi je, po očevoj želji, trebao biti arhitekt, a Guevara - po nadama svoje buržujske osiromašene obitelji (Guevara de la Serna) - liječnik.
Ni jedan ni drugi nisu ta očekivanja ispunili. Dapače, postoje velike dvojbe o tome je li Che ikada diplomirao, ali je sigurno da nikada nije kao liječnik radio. Sam se nazivao el Doctor, ali zapravo nije niti imao kada studirati i diplomirati. Pedesetih godina XX. st. uključio se u terorizam u Gvatemali (gdje je navodno on osobno bio taj koji je počinio atentat na vojne kadete, među kojima je poginuo i mladi Cosme Viscovich, unuk Hrvata), a Meksiko mu je bio uvijek izvor novaca i direktiva.
Prema novim dokazima, koji potvrđuju prijašnje informacije, Ernesto Guevara de la Serna je još i prije, s 21 godinu, u travnju 1948., sudjelovao u terorističkim zbivanjima u glavnom gradu Kolumbije, Bogoti, uz svoga tadašnjeg ''compańerosa'' Fidela Castra. Naime, 9. travnja Castro je imao ugovoren sastanak s odvjetnikom i političarom Jorgeom E. Gaitánom, liderom lijevoga krila već lijeve Liberalne stranke. Dok je Gaitán, odličan demagog ali navodno i čovjek iskrenih stavova, čekao svoga kubanskog gosta, netko je ispalio u njega tri metka, a pripremljene revolucionarne grupe na čije čelo se postavio Fidel (te prema nekima i mladi Argentinac Che), započele su istoga trena u glavnome gradu neviđen pokolj.
Od toga popodneva u roku mjesec dana pobijeno je u cijeloj zemlji 15.000 ljudi, od kojih selektivno preko 1.000 njih, paljene su crkve, ustanove i domovi "konzervativnih" osoba. Kontinentalna konferencija, koja se tih dana odvijala u gradu (9. panamerička konferencija), propala je, a sudionici su zamalo pogubljeni.
General George Marshall, američki državni tajnik, izjavio je te večeri pred novinarima: "Što to radi naša ambasada? Kako nisu vidjeli rusku mrežu, ovdje, nama pred nosom?" Od tada je započelo razdoblje terora i narkotika u Kolumbiji, koje do danas traje. A tada su nikle i paravojske ELN i FARC, koje nadziru 80.000 čkm te zemlje. No pod njihovim je nadzorom i veliki dio proizvodnje i distribucije droge. Kako je SAD najveći uvoznik te "robe", jasno je zašto ponekad njihova ambasada "ne vidi" što joj se "pod nosom" događa.
Naravno, neki bi mogli te Guevarine akcije tumačiti kao posljedicu revolucionarnoga žara, ali možda i nekog hormonalnoga poremećaja, uz tešku astmu, te odgoja njegove majke Celine, salonske marksistice. Ali kad je "el Doctor" stigao na otok, na Cubu, a tek kad su revolucionari zaposjeli Havanu, onda je Che pokazao svoju hladnu, krvoločnu bit. Kao vojni zapovjednik Santa Clare, u političkom zatvoru Fortaleza La Cabańa, vlastoručno je ubio 142 od sveukupno 800 ili 820 tamo likvidiranih političkih zatočenika.
(nastavak slijedi sutra)
Post je objavljen 22.10.2007. u 23:00 sati.