Marketing
TRENK I NJEGOV DVORAC U TRENKOVU DANAS
Oluja porušila ono što nisu uspjeli ljudi
Između Požege i izletišta Velika nalazi se mjesto Trenkovo, gdje je imanje i dvorac imala glasovita obitelji Trenk poznatoj po pukovniku Ivanu Trenku vojnom zapovjedniku Broda i njegovu sinu barunu Franji Trenku pred kojim je doslovce drhtala zapadna Europa. Danas su ostale samo priče, legende i dvorac koji je sada praktično ruševina koju nema tko obnoviti.
Čitav život baruna Franje Trenka isprepleten je brojnim avanturama kako na vojničkom tako i ljubavnom polju. A bogami i na onom modnom jer je rubac ( kravata)) kojeg su nosili njegovi panduri postao nezaobilazan dio muške odjeće. Otišao je barun Trenk u legendu zahvaljujući velikom temperamentu i neustrašivosti, a sam spomen na regimentu "trenkovih pandura" sastavljenu uglavnom od dobrovoljaca iz Slavonije bio je dovoljan da protivnicima diljem Europe zaledi krv u žilama. Čak niti carica Marija Terezija nije uspjela obuzdati Trenka. Isprva njezin miljenik, a legenda kaže i kratkotrajni ljubavnik, život je skončao 1747. god. kao osuđenik odbijajući caričin poziv da moli za milost. Ime baruna Trenka trajno je obilježilo i Požeški kraj i Slavoniju nakon što je sa dvadeset i jednom godinom postao vlasnik brojnih očevih imanja među kojima su bili i posjedi u brestovačkom i veličkom kraju. Na žalost do danas je ostao sačuvan jedino dvorac u mjestu Trenkovo nedaleko Požege. Okružen velikim parkom često je služio kao utočište Franji Trenku nakon brojnih krčmarskih zadjevica i svađa u kojima je često pala i pokoja glava. Tajnovit kao i barunov život, ostalo je i dosta nepoznanica i oko samog dvorca kojeg je nakon odlaska Turaka iz Požeškog kraja vjerojatno sagradio njegov otac na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće. Sadašnji izgled dvorac zahvaljuje temeljitoj rekonstrukciji u prošlom stoljeću, a o tome kako je izgledao dok je u njemu boravio Franjo Trenk nema gotovo nikakvih podataka. Poslije njegove smrti dvorac je "nacionaliziran" od strane Marije Terezije i više je puta mijenjao vlasnike ali barun Trenk ostao je njegov najpoznatiji vlasnik. Nakon 1945. god. u njemu je bila sve do kraja 80-tih godina smještena tamošnja osnovna škola, a tijekom Domovinskog rata bio je sjedište najprije ZNG-a i HV, a nakon toga i postrojbe specijalne policije PU požeško-slavonske poznate kao "Trenk". Danas se nalazi u vlasništvu Kutjeva d.d. i u očekivanju novog vlasnika izložen je propadanju i devastaciji. Temeljitom adaptacijom dvorac bi zasigurno postao važnim dijelom ovdašnje turističko-povijesne ponude jer se oko objekta nalazi u ovom dijelu Slavonije jedinstveni arboretum koji je danas isto tako izložen devastaciji. Dok neki gradovi srednje Europe, poput njemačkog Waldmuenchena imaju čak i svetkovinu baruna Trenka, područje na kojem je živio, dvorac u Trenkovu, legenda o tajnovitim sastancima Franje i carice Marije Terezije u stoljetnim kutjevačkim vinskim podrumima i mit o nepobjedivim "trenkovim pandurima" još uvijek čeka da se otkrije široj javnosti.
ONO ŠTO NIJE USPIO ČOVJEK, USPJELA JE OLUJA
No, vrijeme i sudba kao da ne daju mira Trenku i njegovu dvorcu. Krajem kolovoza 2007. nevrijeme je poharalo dio Požeštine, a svom silinom se sručilo i na sam dvorac i park. Nekada među najljepšim slavonskim perivojima i jedinstveni primjer parkovne arhitekture koji su uredili bečki vrtlari sredinom 18 stoljeća, park u mjestu Trenkovu koji okružuje dvorac legendarnog baruna Franje Trenka danas pruža otužnu sliku ljudske nebrige. Novi udarac parku zadao je nezapamćeni olujni vjetar koji je u samo nekoliko minuta izvalio i slomio desetke stabala koja još uvijek leže širom parka, dajući čitavom prostoru pomalo zastrašujući izgled.
"Ovaj je park po mnogo čemu jedinstven u Slavoniji, u njemu ima stotinjak različitih vrsta stabala od kojih 6-7 nema nigdje u Slavoniji. To su primjerice grčki hrast koji ima lišće poput vrbe ili razna kultivirana stabla jasena, johe i lipe. Nekada je vlasteli bila stvar prestiža imati što ljepši perivoj za što su unajmljivali prave hortikulturne umjetnike, a ispred dvoraca još uvijek postoji tzv. Trenkov hrast za koji ovdašnjih mještana kažu da je barun Trenk, poznat kao vrsni vojskovođa ali i okrutna osoba, vješao neposlušne seljake. Stoga je krajnji rok da se nešto učini za spas ovog parka i biljnih vrsta čiji se uzorci moraju pod hitno uzeti i klonirati jer mogu poslužiti kao genofond", smatra dr.sci. Ivica Samardžić, koji je svojedobno izradio i studiju kako obnoviti i zaštiti park u Trenkovu ali nitko nije pokazao interes da je provede u djelo. - U svemu je velika odgovornost Požeške županije koja je trebala, ali među rijetkima još nije utemeljila Javnu ustanovu za zaštićena prirodna područja koja bi brinula o postojećima i proglašavala nova", izjavio je Goran Radonić koji je ispred HSLS-a pokrenuo inicijativu za osnivanje takve ustanove. On pri tom ne vidi problem što je park u vlasništvu Kutjeva d.d. jer je on pod zaštitom od 1962. godine i danas je spomenik parkovne arhitekture. "Upravo bi javna ustanova mogla definirati odnose sa vlasnikom u sklopu Zakona o zaštiti prirode", dodao je Radonić, dok iz Kutjeva d.d. pojašnjavaju kako su zatražili od Ureda državne uprave dozvolu za njegovu sanaciju. Isto tako i požeški župan Zdravko Ronko najavljuje da je pripremljena odluka za osnivanje takve Javne ustanove koja će se naći na dnevnom redu već iduće Županijske skupštine. No je li za park, koji su nekada nastanjivale i brojne životinjske vrste, već kasno jer neki ljudi navtare u park s motornim pilama, i, onako uz put, narežu nešto drva za zimu, režući i dvjestotinjak godina stara debla.
Post je objavljen 20.10.2007. u 12:31 sati.