Marketing
I just don't know what to do with myself...
Anđa mi je maloprije isprid Ludare pustila ovu pismu i baš san zaključila da naslov odgovara mojem trenutnom bezvoljnom stanju... Bljak...
Ali, uglavnom, da vas ja ne gnjavim...
Tibby, koja mi nevjerojatno fali i na koju mislim cilu večer, javila se iz svog grada: telefon zvoni, ja onako izmorena podignen rezignirani pogled. Marge polako dovati vrišteću beštiju i zbunjeno pogleda broj: "023... Ko je to? Alo? Eeeee!!!!"
I napokon meni sine, i euforično počnen vrištati, otmen joj telefon i javin se, i dalje vrišteći. Tibby jedva išta progovorila od mog vrištanja. Eto. U kratkim crticama je to tako izgledalo. 
I malo o nečemu što je meni sada potrebno:
SMIJEH
On opušta, održava dobro raspoloženje, širi pozitivne vibracije i pomaže očuvanju zdravlja. Nasmijte se životu i dobrim humorom pobijedite stres i sve životne nezgode!
Mnoga istraživanja dokazala su da smijeh stvara pozitivne fiziološke promjene u tijelu. Za dugotrajnog i iskrenog smijanja iz trbuha, disanje se produbljuje te se aktiviraju brojne mišićne skupine. Na taj način jačamo krvožilni sustav i pluća. Nadalje, utječe na imunoglobulin koji je prva zaštita dišnog sustava od mikroorganizama, smanjuje razinu adrenalina koji se pojavljuje kao odgovor na stres i oslobađa endorfine, tvari koje smanjuju intenzitet boli te imaju smirujući učinak.
Razni načini smijanja:
GROHOTNIM smijehom ljudi privlače pozornost.
CEREKAJU se osobe koje se smiju drugima i uživaju u tuđoj nevolji.
Smijeh onih koji sebe smatraju superiornim u većini slučajeva sličit će ROKTANJU, dok će se povučene, ali obzirne osobe smijati SEBI U BRADU.
PODSMJEHUJU se nezreli i bezosjećajni ljudi.
Iskren i pozitivan humor znak je dobre socijalne prilagođenosti, tolerancije, sposobnosti praštanja i dobrog mišljenja o samome sebi. On ima snagu unaprijediti međuljudske odnose, zbližiti ljude te im pomoći u prevladavanju ili prihvaćanju životnih teškoća.
ČOKOLADA
Čokolada ima dugu povijest, koja seže čak do drevnih Maya. Oni su prvi koristili plodove drveta Theobroma cacao (u prijevodu: hrana bogova), koje raste u kišnim šumama Amazone, za prvoklasan, ukusni napitak - kakao.
Posredstvom trgovaca, čokolada je dospjela i u Meksiko, gdje su je Azteci s oduševljenjem prihvatili. U 15 st., otkrivanjem Amerike, otkriven je i slastan napitak. U Europu je vijest donio slavni pomorac Christophor Columbo. No, tek je Don Cortes donio sirovine, kao i opremu potrebnu za izradu čokolade, u Španjolsku. Europa je otkrila božanstveni napitak u kojem su više klase američkih indijanaca uživale stoljećima! Španjolci su odlučili stvoriti svoju verziju napitka, izbacili su ljuti čili i dodali cimet i šećer. Međutim, zbog slabe opskrbe kakaom, izrada čokolade nije se proširila.
Prekretnicu u proizvodnji čokolade dogodila se kad je nizozemski kemičar Coenraad Van Houten, osmislio hidrauličnu prešu pomoću koje je uspio ekstrahirati čak 50% kakaovog maslaca, koji je dotad plivao po površini čokolade. Tako je dobio masu koju je mogao mljeti u prah. Prah je tretirao alkalnim solima da bi se lakše miješao s vodom.
Kasnije su počeli kakao maslac topiti i vraćati u kakao prah – na taj je način dobivena glatka pasta kojoj se mogao dodavati šećer bez opasnosti da masa postane zrnasta. I čokolada je postala mnogo ukusnija. Zahvaljujući kakao maslacu čokolade se onako slasno tope u ustima.
Osim toga u našem organizmu čokolada potiče stvaranje serotonina. Serotonin se još trivijalno naziva "hormon dobrog raspoloženja". On je taj koji nakon obroka u nama izaziva osjećaj ugode. Nadalje, nakon konzumiranja čokolade u našem se organizmu oslobađaju endorfini. Te se tvari nazivaju još i unutrašnji ili endogeni opijati jer imaju prirodni smirujući i antidepresivni učinak. Zbog tvari koje čokolada posjeduje ili stimulira njihov nastanak u našem organizmu, možemo ju kao namirnicu ubrojiti u tvari koje direktno i indirektno sudjeluju u "gradnji" našeg dobrog raspoloženja. Konzumiranjem manjih količina čokolade potičemo koncentraciju i jačamo svoje intelektualne i psihičke sposobnosti. Potrebno je naglasiti da poput svih ostalih tvari i čokolada ako se pretjera sa unošenjem i konzumira nekontrolirano, može u suvišku izazvati sasvim suprotne učinke. Kao posljedica pretjeranog unosa javljaju se simptomi lagane intoksikacije, a kao prvi manifestiraju se razdražljivost ili potištenost! Poželjno je i izbjegavati čokoladu prije odlaska na spavanje jer može uzrokovati i pojavu nesanice.
Nutricionistički sadržaj čokolade
Naravno, on se razlikuje se ovisno o receptu. Generalno, čokolada sadrži:
Proteine – potrebne za održavanje i oporavak masnih stanica – uglavnom zasićenih masti, do 50%;
Vitamin E - topiv u masti, bitan za zaštitu integriteta stanične membrane;
Kalcij, fosfor i magnezij – minerale esencijalno potrebne za jake kosti i zube;
Željezo – neophodno za nastajanje hemoglobina, nositelja kisika u krvi;
Kofein – stimulans živčanog sustava;
Bakar – pomaže metabolizmu, formiranju melanina u koži i kosi i funkciji centralnog živčanog sustav;
Vrste čokolade
Razlikujemo nekoliko osnovnih vrsta čokolade:
Gorka čokolada - sadrži minimalno 35% kakao mase. Danas se mogu naći i čokolade sa 70 pa i 80% kakao mase.
Čokolada za kuhanje – obično je gorka i ne onako fine strukture kao čokolada za jedenje. To je zbog manje količine kakao maslaca. Njezina je svrha prvenstveno da se miješa s drugim sastojcima.
Couverture (čokolada za prelijevanje) – Riječ je o najkvalitetnijim vrstama čokolade. Takva čokolada mora sadržavati izrazito visoku koncentraciju kakao maslaca kako bi smjesa bila glatka i kako bi je se dalo lijepo oblikovati. U jeftinijim verzijama kakao maslac se zamjenjuje biljnim uljima, ali često je samo izgled ono što podsjeća na pravu čokoladu za prelijevanje.
Mliječna čokolada – ono što najčešće konzumiramo. Postotak kakao mase u takvoj čokoladi u većini se slučajeva kreće do 20%, iako bolje i skuplje verzije sadrže i do 40% kakao mase. Jeftine, masovne verzije sadrže i do 50% šećera, a kakao maslac u njima često je zamijenjen biljnom mašću, a tu su, naravno, i umjetne arome. I time se daleko odmiču od onoga što je zaista prava čokolada.
Bijela čokolada - u stvari i nije čokolada. Od čokolade sadrži samo kakao maslac, kome je dodan šećer, umjetna aroma i mlijeko, a ako se on zamijeni biljnim uljem dobijamo proizvod koji s čokoladom nema nikakve veze.
Zaključak: slatki grijeh i nije tako griješan kako se misli. I tako su sladokusci došli na svoje. Uživajmo u umjerenim količinama čokolade, kao i u činjenici da na taj način doprinosimo vlastitom zdravlju. Naravno, kao i kod svake namirnice, vrlo je bitno da pazimo na kvalitetu onoga što biramo.
Post je objavljen 09.10.2007. u 20:30 sati.