Pregled posta

Športsko-rekreacijski park Srđ ili apartmansko naselje?

GOLFERI OD STOLJEĆA SEDMOG

Ukupna površina golf parka na Srđu iznosi 310 hektara, dakle ona je veća od cjelokupne izgrađenosti gradskog područja na potezu od Kantafiga do hotela Belvedere. Dakle, samo jedan zahvat, definirati će građevinsku površinu veću od one što su je naši preci od „stoljeća sedmog“do danas, izgradili na užem gradskom području. Na Srđu će se izgraditi golf igralište na stotinu hektara zemljišta, dok će građevinski dio iznositi pedeset i jedan hektar ili pola milijuna četvornih metara građevinskoga područja. Kada znamo, da najveće područje namijenjeno stanogradnji, Nuncijata, ima 50 tisuća četvornih metara zemljišta, onda će golf park na području brda Srđ imati deset puta veće građevinsko područje.

Što će nastati na ovih 500 tisuća četvornih metara zemljišta. Nastat će 2 tisuće i 800 turističkih ležajeva u različitim oblicima smještaja. Prvi oblik su samostojeće vile površine 200 kvadrata na 1000 četvornih metara zemljišta. Koliko će ovih vila nastati i koliko svaka vila ima postelja, GUP točno ne definira, zbog čega će se tek izraditi i usvojiti detaljni planovi uređenja. Drugi tip objekata su kuće na parcelama od 1500 četvornih metara, koje će imati površinu od cca. 8 stotina kvadrata. Kuće i vile mogu imati do 1200 ležajeva, a turističko naselje apartmani i hoteli još 1600 ležajeva.

Treći vid je hotelsko-apartmansko naselje sa 1600 ležajeva.To je iznimno bitna činjenica za Dubrovnik, jer apartmani i hoteli nisu isto. Dok hoteli upošljavaju veliki broj djelatnika, apart hoteli trebaju tek nekolicinu zaposlenih. Na površini od stotinu hektara mogu se napraviti tri golf igrališta, a stručnjaci će odrediti veličinu, broj rupa i sve tehničke detalje. Uz golf igrališta potrebno je napraviti i dobru studiju utjecaja na okoliš, zaštititi kraški teren, izgraditi odgovarajući sustav navodnjavanja i, na koncu, riješiti odvodnju. Dubrovačka golf igrališta postat će jedna od najatraktivnijih svjetskih golf destinacija!

Za kraj ostaje 160 hektara ili milijun i 600 tisuća četvornih metara namijenjenih za športski park. Nigdje se ne spominje kakav je to park i koje sadržaje bi trebao imati. Jednu kros i biciklističku stazu, koja ne koštaju skoro ništa ili pravi športsko rekreacijski park. Športski park u kome se nalazi više nogometnih igrališta, atletski stadion, hipodrom, teniski kompleks, karting staza, vodeni park....
Investitor će sigurno ostvariti veliku dobit na 51 hektaru građevinskoga područja, pa pokušajte izračunati po kojoj cijeni će se prodavati vila od 200 kvadrata s 1000 četvornih metara okućnice usred golfskog i športskog parka. Zašto ekstra dobit iznijeti iz Hrvatske, a ne ostaviti je Dubrovniku i Srđu ?!

DUBROVAČKI SPORTAŠI – NEDOVOLJNO INFORMIRANI

Sportaši Dubrovnika, nažalost, nisu upoznati sa mogućnošću izgradnje športskog kompleksa za njihove potrebe. Do sada nisu bili uključeni u ovaj projekt i zato ih pozivam da se prije donošenja detaljnih planova uređenja Srđa sastanu sa projektantima, zatraže sastanak kod gradske uprave i jasno iznesu svoje želje: potrebne sadržaje, broj igrališta, način korištenja, ali i pitanje vlasništva. Iako je vlasnik zemljišta tvrtka koja će izgraditi Golf park, još nije sve gotovo. Vlada RH tek treba dati na korištenje 20 hektara zemljišta predviđenih za 1600 turističkih ležajeva, trebat će platiti veliki iznos za komunalnu naknadu, više desetaka milijuna kuna. Grad Dubrovnik ima sto i jedan način kako realizirati ovaj projekt s maksimalnim učinkom za svoje građane, kako se ne bi ponovila priča sa plažama nedostupnim domaćem čovjeku.

Kada se sve ovo napravi i poveže žičarom i širokom cestom, niti pet minuta vožnje do strogog centra Grada, bit će to jedno od najljepših golfersko - športsko smještajnih kapaciteta u Europi. No, što učiniti sa Žarkovicom, Šumetom, Brgatom? Hoće li tamo i dalje rasti isključivo makija, te hoće li to područje svakih pet godina nestajati u požaru? Opet, možda je to tek moja opsesija, no možemo li to područje, već danas, rezervirati za potrebe sadašnjih i budućih stanovnika Grada?.
Postavljam Vam pitanje i tražim odgovor moji sugrađani: Gdje biste voljeli imati kuću ili stan? Na Nuncijati ili na Žarkovici? Na vrhu vjetrovitog brežuljka, ili na udaljenosti od nekoliko minuta šetnje do golfersko - športskog raja? Šetati Nuncijatom ili padinama Bosanke i brda Srđ?,

JUŽNA PADINA SRĐA, NAJLJEPŠI EUROPSKI HORTIKULTURNI PARK

Treći nejasan dio planova izgradnje, ostaje južna padina Srđa, koja gori svakih nekoliko godina. Najružniji predio Dubrovnika upravo je ta opožarena padina. Stalno se priča o pošumljavanju, skupljaju se dobrotvorni prilozi, organiziraju koncerti, stižu strane donacije... Posade se mlada stabla, rastu nekoliko godina, pa onda sve ponovno izgori. Jedino rješenje je, kao što je to i obično u životu, cjelovito rješenje, koje uključuje određenje jasnoga cilja. Prema mojemu mišljenju, cijela južna padina Srđa trebala bi postati najljepši europski hortikulturni park.

Kako bismo to postigli, potrebno je, uz dobru podlogu, raspisati javni natječaj međunarodnoga karaktera sa visokim nagradama za one koji ponude najbolja rješenja. Na takav natječaj javili bi se najbolji svjetski arhitekti, krajobrazni stručnjaci i prostorni planeri. Uređenju južnih padina Srđa treba pristupiti na isti način kao što su naši preci pristupali izgradnji dubrovačkih zidina i forteca. Znali su što hoće, izabrali su najbolje mediteranske majstore, i napravili prekrasne i funkcionalne zidine koje i danas traju i trajat će vječno Gradili su ih više stoljeća, ali vrijeme i brzina nisu bili presudan činitelj.Trajnost, kvaliteta, svrsishodnost, lakoća održavanja - bili su im primarno važniji čimbenici. Kada bi danas, u planiranju i provedbi raznih projekata, postojalo makar zrno negdašnje mudrosti, Hrvatska i Dubrovnik mogli bi sasvim drugačije izgledati.

Danas, u našem suvremenom svijetu svi postavljaju pitanje novca. Mislim da novaca ima dovoljno, ali ne i mudrosti. Zato predlažem da se novac koji će se prikupiti prodajom karata za veliku Fabergeovu izložbu u Kneževu dvoru, ne koristi za kupnju sadnica stabala za koje ne znamo gdje ih i kako posaditi, a znamo i kako će završiti, već neka se novac uloži u nagradni fond za sudionike spomenutoga javnoga natječaja.Također, zamolimo Vekselbergovu fondaciju da bude pokrovitelj natječaja, čime bi isti dobio jaki međunarodni karakter. Južnu padinu Srđa, držim, moramo zaštiti kao područje od posebne prirodne vrijednosti, zbog čega će županijska Javna ustanova za zaštitu prirodnih resursa pokrenuti postupak proglašenja južnih padina Srđa prirodnim rezervatom, kako bi u suradnji s Gradom Dubrovnikom mogli pristupiti uređenju najljepšeg i najvećeg krajobraznog vrta i šume na Sredozemlju

Post je objavljen 06.10.2007. u 09:22 sati.