Svjetlo riječi u svom najnovijem broju iz pera novinara Borisa Divkovića donosi reportažu iz našega grada. "Gornji Vakuf - Uskoplje je grad čiji stanovnici svjedoče o tome kako se ipak može zajedno živjeti, bio to život jednih s drugima ili jednih pored drugih, pod istim nebom, u istoj državi, u istom gradu i u istom selu", kaže Divković...
O većini manjih gradova i mjesta u Bosni i Hercegovini, kojima nije palo u zalog da u poslijeratnom periodu budu središtem zbivanja i izvorištem top-tema u javnim medijima, rijetko se isprede koja pozitivna priča. Pa iako se neka od televizijskih kuća, kojih na našim prostorima ne nedostaje, odluči posjetiti neki kraj i donijeti o njemu neku vijest, ponajčešće je riječ o događaju koji svojim sadržajem podsjeća na razdoblje 1992-1995, bilo da je riječ o jednoj od mnoštva komemoracija (čije žrtve ni najmanje ne želimo podcijeniti) ili pak o nekoj anketi koja svojim pitanjima, poput pitanja hoće li se Bosna i Hercegovina raspasti, a na koja je odgovor redovito trodimenzionalnog tipa, ljudsku misao vraća u taj period. Jedan od takvih je i gradić Gornji Vakuf-Uskoplje o kojemu prosječno obrazovana populacija koja živi, recimo, u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, a kojoj je televizija glavni izvor informacija, zna kako je ondje buktio rat između Bošnjaka i Hrvata i kako i dan-danas vlada napeta situacija o kojoj svjedoče i nedavni sukobi navijača na ulicama toga grada ili pak tuča djece u osnovnoj školi. Ta su dva događaja medijski briljantno popraćena. Ipak, ovaj gradić o sebi priča drugu priču.
Povijesno ime i župa
Gornji Vakuf-Uskoplje je gradić u Srednjoj Bosni, smješten u jugozapadnom dijelu Skopaljske doline na izvorištu rijeke Vrbas. Povijesni naziv Uskoplje preuzeo je od istoimene župe koja se, prije dolaska Osmanlija, još u ranom srednjem vijeku, protezala „uskim poljem“, riječnom dolinom dugom 27 km, a širokom prosječno 2-3 km. Ime Gornji Vakuf poprimio je koncem 16. st. u vrijeme vladavine Osmanskog Carstva. Područje je nastanjeno već od vremena Ilira, o čijoj prisutnosti i danas svjedoči ime sela Batuša. Inače je cijela Skopaljska dolina područje na čiju bogatu povijest i višestoljetnu prisutnost katoličanstva u njoj danas podsjećaju imena. Tako uspomenu na brojne srednjovjekovne crkve u ovom kraju danas čuva veliki broj toponima: Crkvina, Crkvište, Križ, Misni dolac, Otarije, Otarine i dr. Prvi sačuvani povijesni spomen imena Uskoplje nalazimo u Ljetopisu popa Dukljanina iz 12. stoljeću, u kojemu je ovo područje nazvano Uscople, dok ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. u svojoj povelji iz 1244. ovo područje naziva Vskoplem. Do druge polovice 19. st. ovo područje se naziva skraćenim nazivom Skoplje (Gornje i Donje), a zatim prevladava ime Gornji Vakuf. Današnje obostrano ime Gornji Vakuf-Uskoplje podsjeća na njegovu bogatu tradiciju i šaroliku povijest. Ostatak teksta pročitajte ovdje, ali tek nakon što se registrirate.