Marketing
MIA ČORAK SLAVENSKA
NA DANAŠNJI DAN 5. LISTOPADA 2002.
SLAVNA MIA - Brođanka Mia Čorak Slavenska, koja je 5. listopada 2002. umrla u Kaliforniji, smatra se jednom od tri najveće balerine 20. stoljeća. Savršenom tehnikom i izražajnim plesom dokazala se u mnogim metropolama, a posebno u SAD-u, gdje je djelovala od 1944. godine. Neke njezine koreografije ocijenjene su 'prekretnicom u baletnoj povijesti'. (Jutarnji list, 05. 10. 2007.)
SLAVONSKI BROD - Kao što to nažalost biva, o Miji Čorak-Slavenski više znaju u svijetu nego u njenom rodnom gradu gdje je rođena 20. veljače 1916. Kako navodi brodski kroničar Stribor Uzelac - Schwendemann, " ...u derutnoj matičnoj knjizi na strani 326. pod rednim brojem 52 upisano je : zakonita, otac mr. Milan Čorak, majka Hedviga Čorak rođena Palmer, adresa Starčevićeva 3. Kasnije je dodano: krštena 22. travnja kao Mia Teodora Dragica, kumovi Katarina Kuhner i Dragutin Šefer..." Obitelj Čorak se s tada jednogodišnjom Miom preselila u Zagreb gdje već od četvrte godine statira na pozornici HNK-a. U Brodu je Mia Čorak nastupila u Hrvatskom domu 1929. kao već afirmirana i popularna balerina, a njeni dolasci u Brod pamte se do tridesetih godina. Mia je u Brodu uživala u ljetnim blagodatima savskih kupališta i nesputanom druženja s vršnjacima. Nakon što je 1934. postala primabalerina HNK-a Mia je prestala dolaziti u Brod ali ostalo je zapisano sjećanje na njene dolaske jednog od njenih vršnjaka: "... Mi smo lumpali svoju mladost i uglavnom pronalazili ono što nismo tražili, a ona je ljeti, nakratko upadala među nas, vitka, lijepa, inteligentna, jednostavna, srdačna, odišući porukom kako je pronašla ono što je tražila i kako već živi život u kojem utire trag i pripada samoj sebi.."
Danas se u rodnoj kući "Najveće i najnadarenije plesne umjetnice, koja je proizašla iz hrvatskog naroda" - kako je prije šezdeset godina zapisao dr. Slavko Batušić u četvrtom tomu Hrvatske enciklopedije, nalazi pezzeria "Mamma mija" čiji naziv, potpuno slučajno, zvučno asocira na ime Mia.
Mia Čorak Slavenska bila je prva Hrvatica koja je postala primabalerina u Hrvatskom narodnom kazalištu. Novine su sredinom tridesetih o njoj pisale s oduševljenjem. Potom je nestala s naše scene i, premda je u svijetu postigla ogroman uspjeh, o njoj se u domovini nije govorilo. Crvenokosa ljepotica, poznata po svojoj jedinstvenoj plesnoj tehnici, umrla je u Los Angelesu 2002. godine uvjerena da je u domovini zaboravljena. Zapravo, možda nije bila zaboravljena, ali je sigurno bila prešućena. Ipak, posmrtno joj se vraća ugled koji joj pripada. Njezin rodni Slavonski Brod, zapravo brodski ogranak Matice hrvatske i Kazališno-koncertna dvorana, u suradnji s Hrvatskim društvom profesionalnih baletnih umjetnika iz Zagreba pokrenuli su manifestaciju u čast ovoj velikoj plesnoj umjetnici. Tada je premijerno prikazan i, ne baš sretno napravljen, prvi hrvatski dokumentarni o Miji Čorak Slavenskoj, kojega je režirao Jakov Sedlar. Prošle je godine u povodu 88. godišnjice rođenja na rodnu je kuću Mie Čorak postavljena spomen-ploča koja je ove godine dopunjena medaljonom čiji je autor akademski kipar Ratko Petrić. Uz 89. rođendan balerine (rođene u Brodu na Savi 20. veljače 1916.) u Brodu je plesna publicistica Maja Đurinović, inače autorica prve hrvatske monografije o Miji Čorak Slavenskoj, predstavila prva dva broja časopisa "Kretanja" i animirani film Katje i Nikole Šimanić posvećen Dori Pejačević.
Mija Čorak Slavenska u svijetu baleta se probila na plesnoj olimpijadi u Berlinu 1936., no svoj pravi međunarodni debi je imala u Parizu 1938. Uvijek joj je najvažnija bila umjetnost, no politika Kraljevine Jugoslavije je bila protiv nje. Trebala je predstavljati Jugoslaviju na Svjetskoj izložbi u Parizu ali, prisjećala se s tugom, političari su smatrali da bi njezin nastup za Jugoslaviju bio štetan. Impersario Arnold Meckel u Parizu bio je osupnut: "Država protiv umjetnice – učinit ću Miju slavnom, a Jugoslavija će to platiti!" uzviknuo je i zatražio od jugoslavenskih vlasti da mu plate otkazivanje Mijinog nastupa na Elizejskoj poljani. Tim je novcem organizirao njezin solo koncert u Salle Pleyel, kojega Jugoslavija nije mogla spriječiti jer za koncert nisu postojale ulaznice u prodaji nego samo pozivnice.
Mija Čorak poznata je po svom nastupu u filmu "La Mort du Cygne" (Smrt labuda) iz 1937., koji je postigao veliki uspjeh u SAD pod nazivom "Ballerina". U Ameriku je došla s Ballet Russe de Monte Carlo, pedesetih je imala i svoju trupu (Slavenska-Franklin Ballet), a plesala je sve poznate baletne uloge, no zauvijek će biti zapamćena njena interpretacija Blanche DuBois u "Tramvaju zvanom žudnja". Otvorila je u New Yorku vlastiti plesni studio 1960., a nakon što se 1969. preselila u Los Angeles predavala je balet na Kalifornijskom institutu za umjetnost pri UCLA. Odgojila je većinu najznačajnijih američkih umjetnika modernoga plesa. Njezina kći Maria Ramas, rođena u braku s austrijskim politologom Kurom Neumannom, upravo snima cjeloviti dokumentarni film o Miji prema Mijinoj (neobjavljenoj) autobriografiji i priprema prijenos urne s posmrtnim ostacima Mije Čorak Slavenske u Hrvatsku u travnju ove godine.
6. travnja 2005.
SLAVONSKI BROD - Urna s posmrtnim ostacima najveće hrvatske i jedne od najvećih svjetskih balerina, Mije Čirak Slavenske, bit će prenesena iz SAD i pohranjeni na Mirogoju u ponedjeljak, 18. travnja u 11 sati. Ceremonija će biti održana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Ureda za kulturu grada Zagreba i hrvatskog narodnog kazališta. U čast Miji Čorak Slavenskoj tri će dana prije, 15. travnja, u Hrvatskom narodnom kazalištu premijerno biti izvedena baletna predstava "Tramvaj zvan čežnja", predstava u kojoj je Slavenska svojom umjetničkom izvedbom dosegla vrhunac svjetskog plesnog umijeća. U predvorju HNK će u nedjelju, 17. travnja, biti otvorena i izložba fotografija koje dokumentiraju umjetničke dosege Mije Čorak Slavenske. Posmrtne ostatke Mije Čorak u Hrvatsku je dopratila njena kći Maria Ramas i filmska ekipa koja će, u suradnji s Hrvatskom televizijom, u Hrvatskoj snimiti posljednje dijelove za film "Odiseja hrvatske plesačice" za kojega je, prema majčinoj autobiografiji, scenarij napisala Maria Ramas.
Post je objavljen 05.10.2007. u 21:50 sati.