Što je to ustvari posebno u glazbi? Dobro, jasno je da glazba stvara zadovoljstvo, ali što još? Glazba naime može puno više, glazba predstavlja najteži oblik rada mozga, pogotovo ako čovjek svira ili uči svirati jedan instrument.
Svirajući instrument, treba kordinirati mnoge aktivnosti: vid, sluh, opip, pokretljivost prstiju. No, da li glazba olakšava učenje? Pospješuje li ona razvoj inteligenicije kako to tvrde neki znanstvenici?
Istina je da mozak voli glazbu iako mu je ona upravo najveće opterećenje. No, mi taj teški rad mozga niti ne primjećujemo. Upravo suprotno: mi lebdimo, znojimo se ili sanjarimo dok slušamo glazbu. Sa sigurnošću se može reći da uz mozak glazba pokreće i naš cijeli organizam. Ali, svaka osoba je drugačija, svatko čuje i doživljava nešto drugo i svatko od nas shvaća i proživljava glazbu na svoj sasvim specifičan način. Na taj način nastaje naša osobna glazbena biografija.
Eckard Altenmueller, s Instituta za glazbenu psihologiju u Hannoveru, je naša osobna glazbena biografija obilježena sasvim različitim zvukovima, od onih koje smo čuli još u majčinu tijelu, do glazbe koja nam se najviše sviđa ili smo joj izloženi, ili od instrumenata koje smo naučili svirati. Svi ti dojmovi postižu efekt da u našem mozgu različiti doživljaji glazbe budu različito umreženi. Osim toga izgleda da postoje razlike u doživljaju glazbe kod žena i muškaraca. „Postoji cijeli niz pokazatelja da žene govor obrađuju s obje polovice mozga, dok muškarci to čine samo s jednom. U području glazbe izgleda da postoji slična razlika, ali cijelo znanstveno polje percepcije glazbe po spolovima -dakle razlika doživljaja kod žena i muškaraca, još dugo neće biti sasvim razjašnjena“ kaže Stefan Koelsch s Instituta za neuropsihološka istraživanja iz Leipziga.
Prenosimo:3 SAT
Post je objavljen 01.10.2007. u 15:06 sati.