Interesantna prica se desila neki dan. Razgovaramo, nas nekoliko, o svemu, o privatizaciji, o odlasku nasih ljudi u 'pecalbu', o "odlicnoj" nam Vladi.
Evo i nekih detalja sa konferencije svjetskih kafedzija:
Nasi ljudi, po prvi put, ne odlaze u inostranstvo totalno neobuceni, neobrazovani, bez znanja stranog jezika. Dovoljan je primjer sjeveroistocne Bosne u kojoj zivi najveci postotak onih koji su "zavoljeli" Afganistan, Irak, i jos neke zemlje u regionu. Ljubav prema novcu kazu nema granica, ni sengenskih ni nacionalnih. (Prema podacima koje sam uspio pronaci, najmanje 2000 ljudi iz Lukavca i jos 2000 iz Tuzle, Zivinica, Srebrenika i okolnih mjesta su trenutno na radu u Iraku i Avganistanu. Podaci za ostale dijelove BiH ne postoje. Navodno je oko 1000 ljudi iz glavnog grada BiH takodjer uposleno na poslovima osiguranja, deminiranja te drugim tercijarnim djelatnostima. Na Kosovu je jos 1999. godine prisutna omanja grupa ljudi iz Banja Luke i okoline, radeci za UN i ine organizacije, u medjuvremenu je broj ljudi utrostrucen.)
Ljudi su najvecim dijelom vec radili za strane organizacije u BiH, dok su ove bile prisutne. Situacija se pogorsavala kako se broj stranih organizacija u BiH smanjivao, no u cijelu pricu upadaju kompanije, ha-americke, ha-vojne, poput B.R. koje su nudile i nude posao u zemljama u koje je tek uvezena "americka demokratija".
Mnogi su skepticni, oni malo manje prijavljuju se na oglase za posao i odlaze. Ovaj put je drugacije nego 60-tih godina proslog stoljeca, kada su im djedovi, amidze, daidze i ostala rodbina i prijatelja, te "postena inteligencija i radni ljudi i gradjani" odlazili na posao u Austriju, Njemacku, Dansku, Svedsku i druge zemlje tru(h)log kapitalizma.
Ovaj put.
Prvi pokazatelji naglog rasta bosanskohercegovackog izvoza nisu mogli proci neprimiijeceni ni u Vladi FBiH, gdje su po hitnom postupku razmatrane mjere osiguravanja sredstava za nadolazece pra-pra-praunuke. U tu svrhu receno je i sljedece: "Ako bi se privatizirala sva
drzavna imovina u preduzecima, izuzimajuci elektroenergetski sektor, moguci finansijski
efekt je dobivanje oko cetiri milijarde KM." (citirano iz Avaza od 20.sep 2007 str. 4 op.a.).
Ovime ce se prikupiti dodatna sredstva za osiguravanje sredstava za nerodjene potomke. Nasa vlada misli na buducnost svojih potomaka.
Postavlja se pitanje imaju li USA dovoljno snage da pokrenu toliki broj ratova i da potrazuju toliki broj radnika, koliko je radnosposobnih u BiH?
Post je objavljen 26.09.2007. u 20:50 sati.