Četvrtak, 20. rujna 2007. u 12 sati,
predvorje Nacionalne i sveučilišne knjižnice
Ul. Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb
Tribina: Deset najznačajnijih hrvatskih knjiga
Ljudevit Gaj
KRATKA OSNOVA HORVATSKO-SLAVENSKOGA PRAVOPISANJA
Ljudevit Gaj, književnik, političar, tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda rođen je 08. srpnja 1809. u Krapini. Već je u ranoj mladosti pisao poeziju, a 1826. godine objavljeno mu je djelo Die Schlösser bei Krapina koje predstavlja historijat krapinskog starog grada. Godine 1830. u Budimu objavljuje svoje djelo Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, a 1835. pokreće novine na hrvatskom jeziku Novine horvatsko-slavonsko-dalmatinske s književnim podliskom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska (kasnije Novine ilirske i Danica ilirska) u kojemu su se objavljivali domoljubni tekstovi. U prosincu 1835. godine, objavljuje proglas o napuštanju kajkavskog dijalekta i starog pravopisa, odnosno o prihvaćanju štokavštine i novog pravopisa te su pri tome Novine horvatske tiskane novim pravopisom i štokavskim narječjem.
Djelo Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja sadrži prijedlog pravopisne reforme hrvatskog jezika na principu pisanja: jedno slovo za jedan glas. Navedeni pravopis izrađen je na principima ćirilice kao nacionalnog pisma s dodatkom po uzoru na češke dijakritičke znakove (č, š i ostale). Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja je knjižica koja je postavila temelje jedinstvenom pravopisu i književnosti na štokavskom narječju.
Knjigu predstavlja akademik Milan Moguš.
Post je objavljen 19.09.2007. u 09:25 sati.