Pregled posta

Prekid veze u bilo kojem smislu u čovjeku čini promjenu osjećaja, bilo na bolje, bilo na gore – ovisno o okolnostima. Osjeća se dobro kad prekine vezu koja mu nije bila od koristi, koja nije bila plodna, u kojoj je patio, u kojoj se nije osjećao ugodno. No, prekid veze koja je bila plodna, korisna, živa, bez obzira je li bila dugotrajna ili kratkotrajna, čovjeka uglavnom ražalosti. Posebno ako se zna da je taj prekid došao nenajavljeno, ako se nismo spremili, ako ga nismo planirali, … No, vjerojatno najgori osjećaj koji se pri takvom prekidu javlja jest nemoć. Nemoć koja je vjerojatno osjećaj koji može najviše pogoditi ljudsko biće, koji ga nikako ne može ostaviti ravnodušnim. A našem biću toliko je svojstvena brižljivost. Mukotrpno brine kako bi sve ispalo dobro, po planu, kako bi svi bili zadovoljni. A kad mu je svaka briga uzaludna, kad sva njegova moć i sva upornost apsolutno nikako ne pomaže – tko jadniji od njega?

Čovjek kao nesavršeno biće, jasno da se ne može suočiti sa svime što mu dolazi ususret u životu kao nadčovjek, odnosno, jasno je da ne može iz svake bitke izaći kao pobjednik. A opet, kad bi izlazili iz svake bitke kao pobjednici, kako bi svijet završio i na što bi došao? Bila bi to apsurdna i kaotična situacija. A gubiti bitke nikome se naročito ne sviđa. Gubiti životne bitke vrlo je bolno i čovjek tada osjeća da pada koju stepenicu niže na životnom stubištu, da nazaduje; osjeća se sve jadnije. Posebno ako se nanižu izgubljene bitke. Od bitke do bitke i od čovjeka do čovjeka, razlike su očigledne, te tako, ovisno o sposobnostima, ovisi i životni score.

U životnom ratnom pohodu jedna je bitka već izgubljena samim trenutkom našega začeća. Postoji ta neosvojiva tvrđava, ta naša sestrica smrt. Koliko god se trudili zemaljski život brzo završava. Uvijek se čini kao da vrijeme leti, uvijek nam se žuri, uvijek neka trka. Možda se nekad i učini da život prolazi kraj nas, a mi ga samo nijemo pratimo. Pa onda neminovno stigne pitanje: Što ja želim učiniti sa svojim životom? Što ja želim učiniti od svoga života? Zapravo, imam li uopće cilj u svom životu