Istarsko-Pulska sramota
Droga je danas dostupna svima. Prva cigareta pali se već u trećem ili četvrtom razredu osnovne škole. Potom se najčešće prelazi na snifanje lijepila, prvi joint u školskom WC-u ili obližnjoj šumici. Jedna tableta ecstasyja na ulici se može kupiti za pišljivih 15 kuna, a velik broj učenika u srednjoškolske klupe sjeda s već pozamašnim konzumentskim »iskustvom« • Uz marihuanu maturanti su najčešće kušali kokain, a ankete su pokazale da srednjoškolcima ni heroin nije stran
Koliko je vremena potrebno da bivši ovisnici zauvijek iz glave izbace želju za drogom? Koliko godina treba proći da im se dogodi »klik« i da priznaju sami sebi da ne mogu dalje i da im je potrebna pomoć? Odgovore na ta pitanja najbolje opisuju razmišljanja nekih ovisnika koji na spomen heroina i u »čistoj« fazi kažu: »Želja je uvijek tu. Uvijek će biti prisutna«. Kako ugasiti strast za heroinom, kokainom, speedom koji razaraju i uništavaju tisuće obitelji i na kraju odvode u smrt? Jako teško, ali zbog svih onih koji su se uspjeli riješiti proklete pošasti i neprekidne agonije, svih onih koji su pronašli smisao, stvorili obitelji i okrenuli novu stranicu i uspjeli, treba vjerovati da izlaza uvijek ima.
U Istri službeno 747 ovisnika
Prošle je godine u Hrvatskoj pomoć zatražilo 7.427 ovisnika o drogama koji su se odlučili na liječenje. Od tog su broja na tretmanu bile čak dvije tisuća ovisnika koji su na liječenje otišli prvi put. Prema podacima iz registra Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo unazad dvadeset godina pomoć u liječenju u Istri je zatražilo 1.177 ovisnika o heroinu i to prvenstveno u centrima za prevenciju ovisnosti u Poreču i Puli. Procjenjuje se da je broj onih koji se nikad nisu javili na liječenje, takozvanih »neregistriranih«, u Istri manji od 20 posto, te da je do sada oko 1.400 osoba u Istri ovisno o heroinu. Riječ je o osobama koje tu drogu svakodnevno konzumiraju.
Voditelj županijskog Povjerenstva za suzbijanje zloporabe droge dr. Ante Ivančić napominje da su trenutno registrirani samo oni ovisnici koji se redovito javljaju na liječenje, no najveći su problem oni koji to još nisu učinili.
- S obzirom na to da u Istri više od 700 ovisnika apstinira ili je na liječenju, možemo reći da je na području županije između 600 i 700 »aktivnih« ovisnika koji redovito uzimaju droge i žive ovisničkim životom. Heroin je i dalje vodeća i praktički jedina droga koja dovodi do ovisnosti, dok su slučajevi ovisnosti o drugim drogama u Istri rijetki. Problem ovisnosti o opojnim drogama u Istri ima povijest dugu više od tri desetljeća, a dok su mnoge županije sredinom 90- ih bilježile prve slučajeve, mi smo već tada imali stotine teških ovisnika. Dugo je ovisnost bila »policijski problem«, a tek joj se otvaranjem centara za prevenciju u Poreču i Puli pristupilo kao javnozdravstvenom problemu, veli dr. Ivančić.
Prema njegovim riječima stanje heroinske ovisnosti se u Istri, nakon naglog širenja 90-ih, početkom novog milenija počelo smirivati, a taj se trend nastavio i u 2006. godini. Prošlogodišnji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je u Istri evidentirano najviše ovisnika u odnosu na broj stanovnika u Hrvatskoj, službeno njih 747, od čega se lani 91 osoba liječila u pulskoj Općoj bolnici. Kao glavni razlog za uzimanje droge ovisnici spominju utjecaj vršnjaka ili partnera, znatiželju, psihološke probleme i želju za potvrđivanjem.
Heroin ne bira
Većini se na sam spomen heroinskih ovisnika smuči u želucu i pred očima im se ukazuju dugokose spodobe bez zubi, crnih noktiju i poderane odjeće. Svi zamišljaju navučene đankoze koje smrde i gdje god se pojave šire zarazu. Ovisnice su obično percipirane kao kurve koje se prodaju za šut, naravno prljave su i zaudaraju. E, pa nije baš tako.
Heroin ne bira. Koriste ga jednako oni od kojih bježite na cesti i bojite se da vas ne dotaknu kao i ugodno namirisani mamini i tatini sinovi i kćeri, oprani, očešljani i lijepo odjeveni. Zgodni momci i djevojke, fina i pristojna čeljad za koju bi svi ruku u vatru stavili da nemaju veze s drogom. Jedina razlika između jednih i drugih je što ove druge još uvijek kod kuće čeka topli ručak, ako uopće mogu jesti, tuš, krevet, kupljene cigarete.
Droga je danas dostupna svima. Prva cigareta pali se već u trećem ili četvrtom razredu osnovne škole. Potom se najčešće prelazi na snifanje ljepila, prvi joint u školskom WC-u ili obližnjoj šumici. Jedna tableta ecstasyja na ulici se može kupiti za pišljivih 15 kuna, a velik broj učenika u srednjoškolske klupe sjeda s već pozamašnim konzumentskim »iskustvom«.
Posljednje istraživanje koje je među učenicima istarskih srednjih škola proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu pokazalo je da čak 62 posto ispitanika smatra sasvim normalnim da se u društvu pije pivo ili neko drugo alkoholno piće, dok je gotovo 28 posto učenika priznalo da im se događalo da im je netko pokušao prodati marihuanu ili neku drugu drogu. U prosjeku oko 18 posto srednjoškolaca izlazi na mjesta gdje se okupljaju ljudi koji konzumiraju droge.
Tablete za smirenje, koje između ostalog usporavaju rad srca i disanje te snižavaju krvni tlak, je rijetko ili češće koristilo 17 posto srednjoškolki i devet posto srednjoškolaca. S marihuanom je u doticaju bilo 32 posto mladića i oko 26 posto djevojaka što je gotovo trećina srednjoškolske populacije.
Amfetaminske preparate (speed, ecstasy) koristilo je manje od 10 posto srednjoškolki i srednjoškolaca, a zastrašujući je podatak da je oko tri posto ispitanika odgovorilo da je probalo kokain dok je heroin kao najtežu drogu probalo jedan posto djevojaka i nešto malo više mladića.
Anketa koju je prije tri godine na više od 800 učenika osnovnih i srednjih škola provela udruga »Zdravi grad« Poreč pokazala je da je više od 13 posto učenika osmog razreda probalo neku drogu, najčešće marihuanu. Ukupno 43 posto maturanata je također kušalo drogu, najčešće marihuanu, a druga najčešća droga kod maturanata je kokain.
Tijekom ankete ukupno 23 učenika je kazalo da su uzimali kokain, dok ih je sedmero probalo heroin.
Narkomanski pribor u školskim dvorištima
Dvorišta nekih pulskih srednjih škola puna su odbačenog narkomanskog pribora. Spomenimo samo okolicu Gimnazije i Industrijsko-obrtničke škole – tzv. žutu školu. Tamo se »žuto« (heroin) troši na veliko. Razbacane krvave šprice, žlice za prokuhavanje heroina svakodnevni su prizor u školskim dvorištima u centru grada. Dvjestotinjak metara dalje, u napuštenom skladištu tvrtke Porer sa stražnje strane takozvane roza zgrade još je jedno narkomansko gnijezdo - smrad, jad, odbačene šprice. Kritične lokacije na kojima se godinama okupljaju ovisnici, bez puno razmišljanja je nabrojala također bivša ovisnica, danas predsjednica Udruge »Institut« Varja Bastiančić.
- Na području Kaštela nalaze se tri izuzetno kritične lokacije gdje se okupljaju. Tu je i šumica Lungomare, okolica vrtića u Rižanskoj ulici dok se u krugu civilne bolnice također nalaze tri ključne lokacije koje su u katastrofalnom stanju. Nasuprot Vojnoj bolnici nalazi se potpuno devastirana zgrada prepuna ovisničkog pribora, a kritična je i šumica na Vidikovcu koja se spušta na zaobilaznicu. Ovisnici se fiksaju u samom centru grada u Ulici Sergijevaca iza OTP banke, a jedno od okupljališta je i napuštena stara kuća u Dalmatinovoj ulici. Kritično je i kod tvrđave Monte Giro gdje se svakodnevno igraju i prolaze djeca i šetači. Okolica srednje Tehničke škole je godinama bila ovisnički punkt. Djeca lako dolaze do droge, u osnovnim školama manje, dok je u srednjoj to već sasvim normalno. Organizirali smo i radionice za roditelje, no nažalost interes je bio gotovo nikakav, a roditelji nam se obraćaju u trenucima kada djeca već zaglibe, veli Varja. Napominje da članovi udruge, među kojima su bivši i sadašnji ovisnici, intenzivno čiste više od 30 ovisničkih lokacija u Puli.
U pulskom zatvoru liječi se 30-ak ovisnika
Udruga »Institut« je jedina u Istri počela provoditi projekt »needle exchange«, a riječ je o razmjeni igala na terenu. Iako se pribor za fiksanje u ljekarnama može kupiti za samo jednu kunu, velik broj ovisnika i dalje koristi zajednički pribor, igle, vodu, vatice i žlice, što sve povećava mogućnost zaraze hepatitisom C. Varja Bastiančić tvrdi da velik broj ovisnika ne želi napraviti testiranje na hepatitis C i HIV te upozorava na ogromne količine odbačenog infektivnog otpada među kojima sasvim sigurno ima i zaraženih igala.
- I šmrkanje droge istim priborom može dovesti do zaraze hepatitisom. Naši volonteri obilaze punktove u gradu i ovisnicima dijele čiste igle. Ima trenutaka kada narkomani kupuju vlastiti pribor, no uglavnom ga razmjenjuju, uzimaju s poda. Kontinuirano radimo i s ovisnicima u pulskom zatvoru koje posjećujemo jednom tjedno, no uputili smo molbu da se posjeti odvijaju dvaput tjedno. Problem je u prenapučenosti zatvora, a i nedostaje nam prostorija za rad s ovisnicima. Trenutno se u pulskom zatvoru nalazi 30-ak ovisnika s izrečenom mjerom liječenja. Cilj nam je prevencija od overdosea za vrijeme izdržavanja kazne i neposredno po izlasku iz zatvora jer velik broj smrtnih slučajeva dogodio se upravo nakon što su ovisnici bili pušteni.
Udruga nudi osobama jednokratnu novčanu pomoć od tisuću kuna u obliku hrane ili plaćenog smještaja. Ovisnicima pomažemo i u pronalaženju posla, reguliranju zdravstvenih i socijalnih prava, a jedini uvjet im je da održavaju apstinenciju i da se testiraju pri Centru za prevenciju, veli Varja.
Nažalost inicijativa udruge da se pruži svojevrsni imunitet ovisnicima koji se nađu uz narkomana koji se predozirao nije urodila plodom. Zbog straha od policije i panike, većina ovisnika bježi i ostavlja predozirane, kojima bi, da je na vrijeme pozvana pomoć, možda bilo spasa. Samo 2004. godine u Hrvatskoj je zbog overdosea i činjenice da su bili ostavljeni umrlo 50-ak ljudi, dok je u zadnje dvije godine, prema neslužbenoj statistici, samo u Puli umrlo 17 osoba.
»Čista« nakon 22 godine
Bivša ovisnica Amalija Tomac koja danas radi u Udruzi »Institut« proživljavala je pakao droge pune 22 godine. U komunu je otišla s 39 godina, liječila se godinu dana, a već je šest godina »čista«. Govoreći o ponudi droge na pulskim ulicama Amalija tvrdi da nikada nije bilo »bolje«.
»Ponuda je izvrsna, pravi švedski stol. Klinci mogu kupiti ecstasy za 15 kuna koliko ih košta sok i sendvič. Točno se znaju lokacije gdje se droga nabavlja i policija ih dobro zna, no čini se da rijetko nešto poduzima. Ljudi 'padaju' s 1,8 grama heroina, a događalo se da ih policija pušta već isto popodne. Šumica na Lungomareu je katastrofa, taj se dio pretvorio u gradski deponij infektivnog otpada. Slično je i kod Osnovne škole Vidikovac, a zvali su nas i iz škole u Šijani gdje se odbačeni pribor može naći na potezu od šumice blizu škole do groblja na Monte Giru«, veli Amalija.
Zaplijenjeno tek nešto više od kilogram i pol heroina
Na pitanje prima li policija dojave roditelja koji sumnjaju da se dijete drogira i surađuje li sa školama načelnik PU istarske Loris Kozlevac odgovara da kroz projekt »Policija u zajednici« službenici kontinuirano surađuju s građanima, pa tako i s roditeljima, te sa školama, kako bi se razvila svijest o štetnosti zloporabe opojnih droga.
Policija je od početka siječnja do srpnja ove godine evidentirala ukupno 567 osoba koje su počinile neki oblik kaznenog dijela vezan uz zloporabu droga te su protiv njih podnesene kaznene prijave nadležnim državnim odvjetništvima. Ove je godine u Istražni centar Županijskog suda u Puli zbog zloporabe droge privedeno 26 osoba. U spomenutom razdoblju od ukupnog broja počinitelja kaznenih dijela prijavljeno je i 14 maloljetnika, dok ih je lani prijavljeno 66.
Najviše se maloljetnih počinitelja dovodi u vezu sa zloporabom kanabisa i amfetamina. Tijekom ove godine zaplijenjeno je 1.656,9 grama heroina, 2,6 mililitara heroinske otopine, 25,23 grama kokaina, 2.114,10 grama kanabisa i 416,85 grama hašiša. Policija je zaplijenila i 101 komad heptanona, 180 komada lijekova s popisa opojnih droga, 1.955 komada ecstasyja te 19,7 grama meksičkih gljiva.
Zbog zloporabe opojnih droga prijavljeno 646 osoba
Lani je zbog zloporabe opojnih droga Županijskom državnom odvjetništvu prijavljeno 646 osoba. V. d. županijskog državnog odvjetnika Vlado Sirotić veli da je podneseno 68 istražnih zahtjeva od čega najviše, 67, za kazneno djelo neovlaštene prerade, prodaje, kupnje i prodaje droga. Izrečeno je 288 optužujućih presuda, sedam oslobađajućih i tri odbijajuće. Primijenjeno je 113 uvjetnih osuda, izrečeno je 98 novčanih kazni, 58 zatvorskih, a u 19 slučajeva je primijenjena sudska opomena. U odvjetništvu napominju da se ovi podaci odnose na odrasle osobe (od 21 godine naviše) te da izvješća za mlađe osobe nisu izrađena. Prema podacima Općinskog suda ove su godine 72 osobe optužene za posjedovanje droge te je za to kazneno djelo izrečena jedna zatvorska kazna.
Godišnje se u Puli rodi do 10 beba ovisnika
Iako su neke bolnice u Hrvatskoj zagovarale otvaranje odjela za bebe ovisnike, rukovoditelj Djelatnosti za ginekologiju u pulskoj bolnici dr. Davor Zoričić tvrdi da za to nema potrebe. Potvrdio je da se godišnje u Istri rodi do deset beba koje prolaze ovisničku krizu, no da je najveći problem što većina ovisnica nije registrirana pa liječnici niti ne znaju da se radi o narkomankama. Varja Bastiančić iz Udruge »Institut« tvrdi da se trudnice ovisnice uglavnom i u trudnoći nastavljaju družiti s ovisnicima. Među njima vlada mit da je jedino bitno da se ne nađu u teškoj apstinencijskoj krizi kako ne bi pobacile. Varja kaže da se djeca u bolnici zadržavaju dvadesetak dana, a liječe se metadonom.
Učenici kupili »travu« ispred OŠ Šijana
Sve se češće oko srednjih škola može vidjeti grupica učenika kako prije nastave ili za vrijeme velikog odmora puši joint. Iako se skrivaju, odaje ih miris »trave«. No, nije samo srednjoškolcima droga postala dostupna. Dileri su počeli dolaziti sve do osnovnih škola. Jedan od slučajeva ispričala nam je gospođa iz Pule koja je pred kraj prošle školske godine kraj Osnovne škole Šijana vidjela kako grupica djece kupuje vrećicu s »travom«. Kaže da je marihuanu dovezao mladić na motoru te je paketić brzo predao dječaku koji ga je nestrpljivo čekao na ulazu u dvorište škole.
– Isprva nisam obraćala pažnju na ovu dvojicu, ali kad sam vidjela da nešto šapuću i razmjenjuju novac za neku vrećicu, postalo mi je sumnjivo. Svakodnevno ovuda šećem psa i znam da je šumica kraj ove škole okupljalište narkomana. Puno sam puta naišla na šprice i čak vidjela automobile u kojima su se osobe skrivale iza nekog stabla i vjerojatno uzimale heroin. Ipak, nisam mogla vjerovati da dileri drogu preprodaju čak i u samoj školi i to djeci, kazala je naša sugovornica. (M. J.)
Miris marihuane oko škola
Ravnatelj Tehničke škole Ante Pletikos tvrdi da se oko škole godinama skupljaju narkomani ostavljajući pribor koji uklanjaju čistačice, napominjući da se ne radi o učenicima te škole. Slično je rekao i ravnatelj Osnovne škole Vidikovac Dragutin Pavlić ustvrdivši da ne može utjecati »na to što se oko škole mota neki sumnjivi tip te da bi policija češće treba obilaziti područje škole«. U razgovoru s ravnateljima stekli smo dojam da su gotovo sigurni u to da u njihovim školama nema droge.
Napisala Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ (Glas istre)
Post je objavljen 06.09.2007. u 18:25 sati.