1. POVIJESNI RAZVOJ
1.1. Pravoslavlje u hrvatskim zemljama
Tek dolaskom Turaka u hrvatske krajeve pojavljuje se i pravoslavlje koje donose Vlasi, pastiri i nomadi, koji služe u turskim pomoćnim četama. Ti Vlasi došljaci, koji se razlikuju od hrvatskih Vlaha, pripadnici su Grčko-pravoslavne crkvene zajednice koja na ruševinama napuštenih katoličkih crkava i samostana podiže svoje bogomolje i manastire.
U 16. i 17. stoljeću utemeljeni su u Hercegovini, Bosni, istočnoj Slavoniji, Srijemu i Dalmaciji brojni manastiri a u srijemskom Krušedolu utemeljena je 1502. god. prva pravoslavna mitropolija na hrvatskom području. Nakon obnove srpske patrijaršije u Peći (1557.) dovodi ta mitropolija pod svoju jurisdikciju veliku većinu pravoslavno grčko-vlaškog klera, a Makarije prvi patrijarh osniva episkopije u Slavoniji i Bosni.
U to doba srpska patrijaršija usko surađuje s Osmanlijskom državom, te nastoji prevesti katoličke Hrvate na pravoslavlje i traži od katoličkog klera da joj plaća danak. Kako su katolici u Bosni bili tokom vremena izloženi progonima to je došlo do masovnih prelaza Hrvata, kako na islam tako i na pravoslavlje. U 16. stoljeću dolaze mnogi uskoci i prebjezi iz Bosne u Bansku Hrvatsku a 1595. u sporazumu s nadvojvodom Ferdinandom dolazi vlaški vladika Vasilije i osniva u hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini, u Marči kod Čazme, pravoslavnu episkopiju. Tokom 17. stoljeća osnovane su daljnje pravoslavne episkopije u Madaku, Savini, Zvorniku i Sarajevu, a 1690. odnosno 1737. dolazi do velikih seobi pravoslavnih Srba pod vodstvom patrijarha Arsenija Crnojevića i Arsenija Jovanovića u Banat, Bačku, Srijem i Slavoniju. Već Crnojeviću predaje kralj Leopold Habsburški jurisdikciju ne samo nad onim pravoslavnima koji su došli s njime nego i nad onim grčkoistočnim vjernicima koji su već više od stotinu godina obitavali u hrvatskim zemljama. Srpska srijemska mitropolija organizira tada pravoslavnu crkvu ne samo za Srbe doseljene u Srijem nego i za pravoslavne Vlahe i Hrvate.
Osnovane su redom episkopije u Karlovcu, Pakracu i Severinu dok se srijemska mitropolija preselila iz Krušedola u Srijemske Karlovce. Karlovački metropoliti priznavali su vlast pećke patrijaršije, a kad je ona ukinuta, metropolit Josip Rajačić dobiva 1848. naslov patrijarha.
Post je objavljen 10.09.2007. u 08:00 sati.