Više od dva mjeseca objavljivao sam na ovom blogu leksikonske natuknice prenesene iz mojeg „Hrvatskog političkog leksikona“ kojima sam nastojao dati prikaz geneze hrvatsko-srpskih sukoba. Naime, zastupam tezu da hrvatsko-srpski sukobi nisu započeli 1918. stvaranjem Kraljevine SHS ili 1941. stvaranjem NDH. Nisu započeli ni zbog Jasenovca ni zbog Bleiburga. Započeli su mnogo ranije. To je bio razlog iznašanja malo poznatih činjenica na ovom blogu. Namjerno završavam ovu seriju s leksikonskom natuknicom „Puč 27.III.1941.god.“. Nakon toga vrlo brzo raspada se Kraljevina Jugoslavija pod naletom Hitlerovih divizija i stvara se NDH. To razdoblje zahtjeva posebnu obradu koju ću prirediti za neko drugo vrijeme.
No nije potrebno samo iznašati činjenice nego ih je potrebno interpretirati.
Hrvatski politički leksikon napisao sam kao politički emigrant u razdoblju od 1986 do 1988. kad je i objavljen u Londonu. Baš u to doba započela su u Srbiji, na Kosovu, u Vojvodini, velikosrpska divljanja potaknuta tadanjim srpskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem. Mnogima u političkoj emigraciji a i u domovini nije bilo sasvim jasno što se događa i od kud ta nagomilana silna mržnja političke Srbije i Srba u Hrvatskoj prema Hrvatima i Hrvatskoj. Tada sam odlučio objaviti pretisak knjige Mihovila Pavlinovića „Razgovori o hrvatstvu, srbstvu i jugoslavenstvu“ iz 1876.god. Naime, visoko obrazovan i politički angažiran svećenik Pavlinović već je tada, dakle daleke druge polovice 19.stoljeća opisao na vlas iste srpske zahtjeve i presizanja za tuđim teritorijima kakvi su se čuli 1988. Na vlas iste govore mržnje koji su se ponovo javili nastupom Slobodana Miloševića i njegovom tzv „jogurt-revolucijom“. Koga zanima pročitati cijelu knjigu Mihovila Pavlinovića može ju sigurno naći u knjižnicama. A kao predgovor knjizi napisao sam poduži uvod po naslovom „Problem hrvatsko-srpskih odnosa danas“. Taj uvod, kao završetak ovom obrađivanju hrvatsko-srpskih odnosa objavit ću u idućih nekoliko dana na ovom blogu.
Napomene čitatelju!
1. Ovaj tekst je pisan i objavljen 1989.god. dakle prije raspada Jugoslavije, stvaranja Republike Hrvatske i tragičnih događaja koji su slijedili.
2. Ovaj tekst sadrži neke političke zahtjeve i prijedloge koje je vrijeme pregazilo i koje su događaji koji su uslijedili 1990. i kasnije učinili bespredmetnim.
3. No ovaj tekst predstavlja zanimljivo svjedočanstvo o tome kako je politička emigracija, barem ona obrazovanija, gledala na ondašnje jugoslavenske probleme.
4. Glavni cilj političke emigracije je bio rušenje Jugoslavije i stvaranje neovisne Republike Hrvatske. U kojim granicama? O tom se moglo samo raspravljati ali ne i odlučivati. Zbog toga sam kao autor teksta obuhvatio i one krajeve za koje mi je bilo jasno da u njima već odavno živi srpska većina (iako su nekad pripadali hrvatskom nacionalnom korpusu) i da sigurno neće pripasti Hrvatskoj. No smatrao sam da o tome treba odlučivati, jednog lijepog dana, Sabor Republike Hrvatske, kao što se i dogodilo.
Post je objavljen 08.09.2007. u 08:00 sati.