Marketing
Trepverter* i drugo
Neprevodive riječi iz 254 jezika
Adam Phillips
Budući da je danas osvanuo prvi tipičan zagrebački ohkullanockanocka, pada mi na pamet - vraga mi pada na pamet, sve je ovo Bakino maslo - nova knjiga Adama Jacota de Boinoda.
"Adam Jacot de Boinod objavio je knjigu u kojoj je prikupio svoje omiljene neprevodive riječi iz 254 jezika.
Knjiga je naslovljena "Značenje riječi Tingo" i čitava posvećena – kako kaže autor – 'najneobičnijim, krajnje izražajnim i kulturološki informativnim riječima, jednako kao i onim bizarnima i smiješnima'. Sama riječ 'Tingo' dolazi s Uskršnjih otoka i znači: 'posuđivati predmete iz prijateljevog doma, jedan po jedan, dok više ništa ne preostane'. (U riječniku je uz tu riječ Kizina slika.)
Jacot de Boinodova fascinacija egzotičnim riječima počela je relativno nedužno dok je radio za jednu BBC-jevu kviz emisiju. Posao mu je bio da nađe čudne i neobične riječi.
"Iz čiste znatiželje, pogledao sam albansko-engleski rječnik od 1100 stranica, i za samo nekoliko minuta otkrio da postoji 27 albanskih riječi za 'brkove' i isto toliko za 'obrve'. Pomislio sam: pa ovo je prava riznica! Ustvari, danas bih rekao da, ako se bacite u proučavanje stvarno debelog rječnika nekog egzotičnog kraja svijeta, možete saznati više o tim ljudima i njihovoj kulturi nego da proučite većinu turističkih vodiča."
Jacot de Boinod kaže da je proučio oko 220 stranih rječnika kako bi prikupio riječi koje su se našle u njegovoj knjizi "Tingo". Među desecima tisuća vrlo zanimljivih riječi nije bilo uopće teško otkriti prave 'dragulje', kaže on.
"Recimo, perzijska riječ 'nakhur' znači 'deva koja neće dati mlijeko sve dok joj se ne poškakljaju nozdrve'. Ili, gurfur, jedna vrlo izražajna arapska riječ. Ona označava 'količinu vode koja se može zagrabiti šakom'. Naravno, tu je havajski jezik s rječju 'ohkullanockanocka', što znači 'dan koji se provede u nervoznom iščekivanju napada kašlja'."
Neke od riječi prikupljenih u knjizi "Značenje riječi Tingo" specifične su za određene kulture. Većini Amerikanaca, primjerice, ne treba 108 riječi koje koriste Havajci za različite tipove slatkog krumpira, ili 29 riječi kojima brazilsko pleme Banuit naziva mrave. Neke od tih riječi dobro bi došle i drugim narodima, jer se radi o prilično univerzalnoj primjeni: recimo, indonežanska riječ 'neko-neko' odnosi se na 'osobu koja ima kreativnu ideju koja samo učini stvari još gorima'. Ili, 'baku-shan', japanska riječ koja opisuje ženu koja izgleda sjajno kad ju se gleda odostraga, ali ne i sprijeda. Tu su i riječi iz jidiša – 'shmugeggeshnorrer', 'paskudnik' ili 'yold' – koje sve znače 'gubitnik'.
No, Jacot de Boinod je posebice vezan uz riječi koje opisuju vrlo specifične lokalne običaje ili zanimanja.
"Vrlo mi je draga inuitska riječ 'areodjarekput', koja znači 'zamijeniti žene samo na nekoliko dana'. Ili turska 'cigerci' koja znači 'prodavač jetri i plućica'. Sve to nam govori koliko raznolikosti postoji u svijetu i kako bismo trebali biti sretni i zahvalni za to. Jezici danas odumiru iznimno brzo – po jedan svaka dva tjedna! – i stvarno bismo trebali učiniti sve što možemo da se oni održe, očuvaju i koriste u svom svojem bogatstvu."
Neke riječi iz različitih jezika američkih Indijanaca daju uvid u to kako su njihove kulture gledale na druge kulture i njihove proizvode. Recimo, u jeziku Hopija, jedna jedina riječ označava i insekte i avione i pilote, ustvari 'sve što leti, a nije ptica'. U jeziku Apaša, dijelovi automobila označavaju se nazivima dijelova tijela: prednji branik se naziva isto kao i čeljust, šasija kao leđa, akumulator kao jetra, a spremnik za gorivo kao želudac, i tako dalje. Knjigu Adama Jacot de Boinoda "Značenje riječi Tingo i druge iznimne i neprevodive riječi sa svih strana svijeta" objavio je Penguin Press."
___________________
Trepverter
Jidiš riječ za riječi koje dolaze prekasno, 'kad smo već na stepenicama': doslovno dakle 'riječi sa stepeništa', odgovor koji nam pada na pamet samo kad smo već na odlasku. Spominje je Bellow u na početku Herzoga. Navodno da im je ekvivalent francuski izraz ''l'esprit d'escalier'.
Dodajem i jednu rusku: dobar do životopisa Nikolaja Gogolja Nabokov je napisao na nemilosrdnoj riječi pošlost; na kraj mi pameti ne pada pokušati je prevesti na hrvatski, jer sve i da znam ruski - Njetočka, pozivam te za svjedoka - ništa mi ne bi koristilo; nije Nabokovu, pa kako bi meni!?
O njemačkoj unheimlich dolje sam napisao čitav post. Užasna riječ.
U Dubrovniku se skrila vjerojatno talijanska mideca, koja je istovremeno stanje duha i vremena. Cveba i ja dobar smo dio vikenda gonetali njenu turobnu memljivost.
Ne bi bilo pravedno prešutjeti riječ za koju neki nagađaju da je slavenskog, neki pak tvrde da je germanskog porijekla: Kafka je naziva odradek. Pronađite je na Wikipediji.
Pisao sam već i o ichi-go ichi-e što na japanskom doslovno - tvrde mi - znači "jedna prigoda, jedan susret', a često se prevodi kao samo ovaj put, nikad više ili jedna prilika u životu; taj je kulturni koncept povezan sa slavnim majstorom čajne ceremonije Sen no Rikyuom.
Ne vjerujem da je Zagrepčanima potrebno, ali ni moguće prevesti gemutlich.
Navodno da ako na kineskom čovjeku kažete 'dai Lu maozi', što znači 'nosi zeleni šešir', zapravo ste mu kazali da njegova žena spava s drugim.
Negdje mi je na policama knjiga koju je izvjesni isusovac dvadesetak godina pisao pabirčeći naprevodive japanske riječi: neprevodive su naprosto stoga jer ne postoje fenomeni koje bi u našim zapadnim kulturama imenovale; iznimka je recimo, amakudari, doslovno otpadnik od neba, koja opisuje fenomen zapošljavanja od strane tvrke u industriji koju je, kao državni službenik, novozaposleni donedavna regulirao.
Navodno da handschuhschneeballwerfer na njemačkom označava nekoga tko nosi rukavice da bi se grudvao: općenito, dakle, upotrebljava se kao naziv za kukavicu.
Fuegians, koji nastavaju Vatrenu Zemlju, imaju zanimljivu riječ mamihlapinatapai koja ozančava 'dva čovjeka koji se netrimično gledaju nadajući da će drugi učiniti ono što obojica žele ali niti jedan nije voljan započeti'! Engleski prevoditelji pokušali su riječ prevesti ovako: 'this could perhaps be translated more succinctly as "eye-contact implying 'after you...'". A more literal approximation is "ending up mutually at a loss as to what to do about each other".'
Na Islandu postoji fantastičan izraz setja upp gestaspjot, koji je povezan s praznovjerjem svojstvenim i našim krajevima: izgleda da i islandske mačke pouzdano najvaljuje skorašnje goste. Da bi to učinila, neophodno je da se mačka, blago sklupčana, počne 'umivati' s jednom stražnjom nogom u zraku, što je otprilike prijevod spomenute fraze.
Na Ubykh jeziku riječ qaamch'ip'q'i znači filigranski metalni ornament na dršci biča, ali i nekoga čija je uglađena vanjština (moralno) varljiva.
Austrijanci geisterfahrer nazivaju vozača koji autoputem vozi u suprotnom smjeru.
Zanimljivo je da i Flamanci poznaju izraz 'progledati kroz prste', što za njih znači svjesno dopustiti nešto ilegalno ili nekorektno.
Saudade je portugalski izraz za osjećaj žaljenja za nekim koga imamo rad, koji je otišao, ali se može vratiti u dalekoj budućnosti.
Pri svi ovim prevođenjima moguće je da se u prijevodu izgubi i više no što smo mislisli - kredibilitet, recimo: BBC je 22. lipnja 2004. kao najneprevediviju riječ apostrofirao izraz ilunga, navodno kongoanski izraz za osobu koja je spremena oprostiti bilo kakvo zlostavljanje prvi put, tolerirati ga drugi put, ali nikako treći put! Nažalost, vlada Konga suhoparno je konstatirala da je riječ o običnom imenu, bez ikakvih dodatnih konotacija. Shit happens, što je u osnovi ipak neprevedivo!
Post je objavljen 04.09.2007. u 05:19 sati.