Bilad as Sudan – Zemlja Crnih ljudi
Napokon su pale i prve kiše koje su najavile smjenu godišnjeg doba. To dugo i toplo ljeto svoj će tron uskoro prepustiti šarenoj i bogatoj jeseni. Vjetrovi sa Sjevera opetovano su se podigli i zapuhali, te najavili da će uskoro stići i ono čarobno doba koje Athumanunh toliko voli – doba Bijelih snjegova. No, Athumanunh će na snjegove morati još malo pričekati, ali to ga neće sputati da odluta u svojim koračanjima kroz davno prije zaboravljene priče koje su pričali Prvi ljudi koje opet Athumanunh voli nazvati – drevni. Kamo će Athumanunh na svojim koračanjima? Athumanunh je pokušao spasiti jednu staru knjigu koja se gotovo raspala, a onda je u njoj ugledao da je drevni rimski pisac Plinije zapisao: 'Uvijek nešto novo iz Afrike …' To je Athumanunha zaokupilo i on odluta u bezbrojne mitove i pripovijesti koje su još uvijek utkane u misaoni svijet 'Crnog kontinenta' i 'Crnih ljudi'. Athumanunhu se baš i ne dopada termin 'crnac', jer on je vrlo neprecizan, a Athumanunhu crna boja predstavlja stvarno nešto crno, mračno i tamno. Baš kao i termin 'bijelac', nema potpuno bijelog i nema potpuno crnog čovjeka, jer postoji velika raznolikost u nijansama tih dviju boja. Dakle, kod ljudi koji žive na tom velikom kontinentu postoje uočljive razlike u boji puti, visini, građi, crtama lica i drugim tjelesnim karakteristikama i oni se zorno međusobno razlikuju. No, dobro, da onda Athumanunh skrati ovaj uvod koji bi mogao postati predugačak. Athumanunh će pojednostavniti i zapisati da će on na svojim koračanjima pisati o mitološkim pričama ljudi tamnije puti koji imaju vunastu kovrčavu kosu i nešto šire nosove, a i o onima koji opet imaju žućkasto smeđu boju puti i vrlo su niski rastom, ali nikako nisu patuljastog rasta. Dakle, Athumanunh će lutati divnim drevnim pričama Bantua, Bušmana, Pigmeja, Hotentota, Hamita … i tko zna gdje će se zaustaviti. No, Athumanunh će se spustiti južno od velike pustinje Sahare iza nepreglednih tropskih šuma gdje po zapisima drevnih arapskih geografa počinje Bilad as Sudan (zemlja Crnih ljudi – po Athumanunhu). Zašto je Athumanunh odlutao ovako daleko na jug? Zato što po Athumanunhovoj podijeli ovaj sjeverni dio Afrike (Maroko, Mauretanija, Alžir, Mali, Libija, Niger, Egipat, Čad, Sudan, Etiopija i Somalija – po Athumanunhu) pripadaju mediteranskom krugu mitoloških priča o kojima je Athumanunh već pisao na samo sebi svojstven način i o kojima će još pisati jednom kasnije. Sada pak će se Athumanunh okrenuti upravo ovom južnom tropskom i ekvatorijalnom dijelu Crnoga kontinenta gdje će se Athumanunh suočiti s velikom zaprekom koju će on opet na samo sebi svojstven način svladati. Tu nema starih knjiga, a bezbrojne priče koje vole pričati ovi ljudi dugo nitko nikada nije zapisivao, tek su u najnovije doba pojedinci počeli bilježiti, no, zbirke su još uvijek nepotpune i nesređene. Tom području i tim drevnim narodima umijeće pisanja bilo je dugo nepoznato, ali Athumanunh nikako ne želi kazati da su ti narodi bili nesposobni, jednostavno kriva je zemljopisna izoliranost, a kroz prapovijesne tropske šume teško se uopće što i moglo probiti. Inače, po Athumanunhu, umijeće pisanja i nije baš tako jednostavna vještina. Ni drevni Briti, a ni Teutoni nisu je poznavali sve dok ih toj vještini nisu podučili drevni učitelji mediteranskoga kruga. Isto tako, umijeće pisanja nisu poznavale ni drevne civilizacije drevne Amerike, a ipak su Maye, Inke i Asteci gradili impozantne građevine, predivne palače i hramove od kojih Athumanunhu još i danas zastaje dah. No, dobro to bi bilo to, sada je jasno o čemu će slijedećih dana pisati Athumanunh – dakle, o tim najdubljim čežnjama i strahovanjima tih predivnih Prvih ljudi što hodali su slobodno i uspravno tim nepreglednim prostranstvima toga velikoga i predivnog kontinenta, a u ona predivna tajnovita i misteriozna doba osvita samoga čovječanstva. Dakako, na kraju, Athumanunh će svakako pokušati pomno odabrati što više raznovrsnijih priča, ali sigurno neće moći obuhvatiti sva ta drevna plemena i sve te predivne priče koje kazuju o ponašanjima i djelima koja treba hvaliti ili pak možda i osuđivati.
Post je objavljen 30.08.2007. u 19:45 sati.