Danas je sv. Augustin, veliki obraćenik, sin majke Monike koju smo slavili jučer. Rođen je u Tagasti na sjeveru Afrike, u današnjem Alžiru, 13. studenog 354. godine. Budući da je očevo imanje gospodarski stajalo sve slabije Augustin je na dalje školovanje mogao poći tek uz znatnu pomoć jednog skrbnika što ga je jako pogodilo. Neki misle da je njegova osjetljivost uvelike bila potaknuta upravo tim događajem. Dok se spremano za zvanje govornika proučavao je Horacija i grčki jezik. Zanosio se i pjesnikom Vergilijem.
Kad je dospio u Kartagu, grad u kojem je cvao razvratan i izopačen život, Augustin se prilagodio mjesnim navadama. U vezi s jednom ženom imao je sina Adeodata. Bio je izvrstan student. Uz malo napora svladavao je sve poteškoće, pa mu je dovoljno vremena ostajalo za zabavu i raznorazna razmišljanja. Iako se tada susreo i s Biblijom, ona mu se u usporedbi s Ciceronovim govorima činila odveć blijedom i nezanimljivom. Doskora je postao i Manijev učenik. No, bio je odveć inteligentan da ne bi uočio slabosti maniheizma. Završivši započete nauke, Augustin je tijekom sljedećih 13 godina bio profesor u Tagasti. Želja za krijerom odvela ga je u Kartagu, a potom u Rim. U Milanu je susreo svetog biskupa Ambrozija koji mu je bio pravi sugovornik u pitanjima koja su ga mučila.
U 32. godini je pronašao Krista. Došavši u svoj zavičaj 388. godine, zabrali su ga za svećenika 391. godine, a pet godina potom postao je biskup. Puno je proučavao i pisao. Njegovo pisano djelo obuhvaća 113 knjiga i 218 pisama. Uz Ispovijesti spomenimo i De civitate Dei, O državi Božjoj. Izazivale su ga hereze poput maniheizma, donatizma i pelagijanizma pa je razvijao svoju teologiju i filozofiju udarajući temelje Crkvenome nauku. Umro je 28. kolovoza 430. godine kad su Vandali već tri mjeseca opsjedali njegov biskupski grad Hipon. Nakon pada Hipona tijelo su mu prenijeli u Sardiniju, a potom u Paviju, 722. godine.
Post je objavljen 28.08.2007. u 15:53 sati.