Pročitao sam knjigu «Lov na istinu» i zapisat ću neke odlomke iz ove knjige a nešto od toga ću i komentirati.
«.... lako možemo shvatiti zašto su ljudi vjerovali da se iza svega krije nekakvo božanstvo. A božanstvo je biće čija moć nad prirodom daleko nadilazi čovjekovu. Božanstva su bila nevidljiva, ali su mogla poprimiti ljudski, pa i životinjski lik. Ona su mogla čovjeka kazniti, ali i nagraditi za dobro vladanje. To je božanstvo valjalo udobrovoljiti, te su im se ljudi molili i prinosili im žrtve, očekujući za uzvrat bogat urod, lijepo vrijeme i mnoštvo djece.»
«Stela iz drevne Mezopotamije iz 12. stoljeća pr. Krista pokazuje kako Kasitski kralj Mališipak II. dovodi kćer pred boga. Nad njim su simboli Sunca, Mjeseca i zvijezda, koji označavaju nebesko stanište bogova.»
«Ljudima koji su vjerovali u bogove zvjezdano je nebo bilo prilično važno.»
«U drevnim su ratarskim zajednicama zvijezde označavale i važne događaje, zato što su sjetva, žetva i okot domaćih životinja uvijek padali u isto doba godine.»
«Zvijezde su bile božanstva koja upravljaju ljudskim životom, te je stoga zvjezdoznanstvo bilo vrlo važno zanimanje. Kad je izumljeno pismo, ljudi su vrlo brzo počeli bilježiti položaje zvijezda i planeta. Zbog toga mnoge religije još i danas uče da Bog (ili bogovi) žive na nebu.
Vjera u bogove bila je u ono vrijeme ljudima vrlo važna, što se u većoj ili manjoj mjeri zadržalo i do današnjih dana. No tada su se ljudi mahom zadovoljavali objašnjenjima i odgovorima koje je pružala religija i nisu postavljali daljnja pitanja.
Tako su, primjerice, stari Egipćani smatrali da je Sunce plameno oko Sučevoga boga Raa. U Egiptu stoga više nitko nije istraživao Sunce, jer je, napokon, bilo svima znano da je ono Raovo oko. Tako su i mnogi stari kršćani propitkivanje o podrijetlu Zemlje i postanku života na našem planetu smatrali čistim gubljenjem vremena, jer u Bibliji piše da je Bog stvorio Zemlju za šest dana. Na taj je način religija sputavala ljudsku znatiželju. Često su nevjernici i oni koji su bili nezadovoljni ponuđenim odgovorima bivali na neki način kažnjavani, pa su stoga svoje misli radije zadržavali za sebe.
Stoga i nije čudno što su ljudi na Zemlji živjeli nekoliko stotina tisuća godina prije no što su otkrili da je moguće razmišljati i na drugi način.»
«Religija počiva na pravilu da svi njezini poklonici moraju biti istoga mnijenja. Želi li netko biti kršćanin, mora se slagati sa svime što je rekao Isus i prihvatiti sve što piše u Bibliji, pa makar mu se dio činio nepojmljivim ili neuvjerljivim.
Sasvim je, međutim, drugačije ako želimo razmišljati istraživački. Tad moramo postavljati sva moguća pitanja i na njih davati vlastite odgovore. Ne smijemo ništa smatrati istinom samo zato što to netko tvrdi. Usvojivši taj novi način razmišljanja, Tales je ustanovio i novo zvanje – zvanje filozofa.»
Vrlo mnogo vremena je moralo proći da bi ljudi uopće počeli razmišljati drugačije od religijskih tumačenja – da bi počeli misliti svojom glavom. To su bili oni najumniji i najhrabriji. Preveliki je bio utjecaj religije na ljude u prošlosti čovječanstva i zato su ljudi još i danas zarobljenici toga utjecaja.
U to davno vrijeme kada su ljudi imali minimalna znanja o prirodi i njezinim zakonima bilo je normalno to što su ljudi svoje neznanje nadomiještali svemogućim i sveznajućim bogovima. Danas, kada se znanje ljudi ogromno povećalo bilo bi realno očekivati da bogovi gube svoju svrsishodnost. Međutim, nije tako. Religija i vjera u bogove još uvijek igraju dominantnu ulogu u životima ljudi. Preduboko se religija ukorijenila u ljudske umove tijekom tisućljeća. Prošlo je previše vremena od kako je čovjek prestao razmišljati svojim umom a prihvaćao tuđa objašnjenja i tako genetski postao misaona ljenčina.
Danas svjetski moćnici i velike organizacije uveliko koriste to stanje ljudskog uma i manipuliraju masama u svoju korist.
Post je objavljen 26.08.2007. u 18:58 sati.