Marketing
ABORIŠANSKO SAMOOPREDJELJENJE
Tjekom 1920-ih Aboridani su zapoceli kampanju za ukidanje dotadasnjeg zakona o zastiti Aboridana i slicnih zakona,Jer kako smo mogli zamjetiti nisu se dobro pokazali.Aboridani su zahtjevali stvaranje novog komiteta koi bih bio sacinjen od njihovih ljudi,a ne od bjelih ljud. Koi bih donosio odluke o Aboridanskim zajednicama.Takoder su zahtjevali da budu prepoznati kao Australijski gradani te da imaju ista prava kao i svi ostali Australijski gradani.Tako da su 26 sjecnja 1938-g na 150-o godisnjicu Britanske kolonizacije kontinenta oko tisucu Aboridanskih muskaraca i zena prisustvovalo konferenciji u Sidney.Koja je nazvana dan zalosti i protest.Na kojoj su prisutnima podjelili pamflete (letke) sa naslovom Aboridanska borba za gradanska prava.Sledeci tjedan 31 sjecnja 1938-g predstavnici te konferencije njih oko 20 posjetili tadasnjeg Prime Minister(premijera Joseph Lyion i predali mu zahtjev o formiranju nacionalne police za Aboridane.U kojoj bih Commonwealth ima kontrolu nad svim Adoridanskim pitanjima ,ali sa posebnim ministarstvima u koima bih bilo makar nekoliko Aboridana,a koi bih bili izabrani od samih Aboridana.Zahtjevana je totalna ravnopravnost sa bjelcima,ravnopravnost u skolivanju,radni zakon,radnicka zastita,pemzija,zemljisno vlasnistvo kao i place.Premijer Lyon im je odgovorio da po ustavu to nije moguce.Zatim je on formirao razne komisije da ispitaju dali su Aboridani bili tako lose tretirani kako tvrde.Za cudo vrlo malo je nadeno dokaza.Aboridani su nastavili svoju akciju u borbi za ravnopravnost,Tako su u Veljaci 1939 pripadnici plemena Cummeragunja na sjeveru Novog Juznog Welsa stupili u strajk,napustivsi rezervate i kampove sa drugu stranu Mary rjeka u Viktoriji i otisli na protest koi se odrzavao u Sidney.Pokret za ravnopravnost se nastavio sve do 60-ih.Zatim 1966-g Aboridanski stocari i njihove familije su iz protesta napustile radnu stanicu Water station u Newcastle.Da bih ponovo 1967-g oko 200 pripadnika Gurindji plemena stupilo u strajk u Vestey Wawe Hill stanici u Sjevernoj teritoriji. Poslana je peticija generalnom guverneru i ponovo zatrazeno poboljsavanje zivotnih uvjeta,radne zastite kao i Aboridansko tradicionalno pravo na zemlju.Jedina dobra stvar koja im se tad desila je da je taj strajk dozivjeo veliki publicitet u javnosti.Sto je doprinjelo da je na referendumu 1967-g vise od 90% Australaca glasovalo za promjenu ustava i priznavanje Aboridana kao ravnopravnih gradana,te da Commonwealth-ov parlament podjeli odgovornost sa ostalimAustralskim drzavama za brigu o Aboridanima.Tako je 1972-g parlament na celu sa premijerom G Whitlem ukinuo policau asimiliranja i zamjenio policom samoopredjeljenja.Napokon su Aboridani dobili pravo da sami odlucuju o svojoj buducnosti.
Post je objavljen 19.08.2007. u 06:38 sati.