Odvjetnik i političar. God. 1905. član Glavnog odbora HSS, nakon Prvog svjetskog rata, u ožujku 1919. vodi HSS, dok je Stjepan Radić u zatvoru. No već u lipnju 1919. dospijeva i Maček u zatvor zbog skupljanja potpisa za Memorandum za Mirovnu konferenciju u
Parizu. Nakon atentata u beogradskoj skupštini izabran je Maček, na sjednici Zastupničkog kluba HSS 13. VIII. 1928., predsjednikom Zastupničkog kluba i voditeljem poslova predsjednika stranke. Dr. Vlatko Maček nije nikad sazvao zasjedanje Glavnog odbora HSS, vrhovnog tijela stranke, koje je jedino moglo izabrati novog predsjednika HSS. U prosincu 1929. ponovno je zatvoren i suđen od Suda za zaštitu države, no oslobođen je krivnje. U studenom 1932., nakon objave Zagrebačkih punktacija, interniran je u Čajniću, u istočnoj Bosni, te ponovno izveden pred Sud za zaštitu države, a 1933. osuđen je na 3 godine robije. Za Božić 1934. pušten je na slobodu, što je bio znak pomirljive politike kneza Pavla. Na izborima 5. V. 1935., i kao nosilac liste Udružene opozicije, dobiva gotovo sve hrvatske glasove i postaje općepriznatim vođom hrvatskoga naroda. Na izborima 11. XII. 1938. ponovno dobiva gotovo sve glasove hrvatskoga naroda, pa se ti izbori smatraju plebiscitom protiv Beograda. Nakon dugih političkih pregovora uspijeva sklopiti sporazum Cvetković-Maček (26. V III. 1939.), kojim je stvorena i Banovina Hrvatska. Suprotno željama dr. Vlatka Mačeka, banom je imenovan Ivan Šubašić, doduše političar HSS, ali i pouzdanik kneza Pavla. U sporazumaškoj Cvetkovićevoj vladi preuzima Maček mjesto potpredsjednika te sudjeluje u
pregovorima o pristupanju Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu. Nakon puča 27. III. 1941. ulazi Maček i u vladu generala Simovića, u kojoj ostaje sve do napada Nijemaca na Jugoslaviju, kada delegira na svoje mjesto u Simovićevoj vladi dr. J Krnjevića, te se vraća u Zagreb. Prigodom proglašenja Nezavisne države Hrvatske 10. IV.1941. dao je izjavu u kojoj je pozvao hrvatski narod, a posebno dužnosnike stranke, da surađuju s novom vlašću. Nakon preuzimanja vlasti dr. Ante Pavelić dao je Vlatka Mačeka zatvoriti u logor Jasenovac, odakle je, nakon mnogih prosvjeda iz cijeloga svijeta, pušten nakon 6 mjeseci, te interniran u Kupincu. U svibnju 1945. odlazi u izbjeglištvo, najprije u Pariz, a zatim u Washington, gdje zajedno s predstavnicima seljačkih stranaka iz srednje i istočne Europe -osniva Međunarodnu seljačku uniju, u kojoj zauzima mjesto potpredsjednika. Također je djelatan u American National Committee for a Free Europe. Unatoč ponudama i molbama uglednih hrvatskih političara i javnih radnika da sjedini hrvatsku političku emigraciju i preuzme njezino vodstvo, odbijao je i samu pomisao na takvu mogućnost, pozivajući se na legitimitet HSS-a i njezino isključivo pravo na vođenje hrvatske politike.
Post je objavljen 23.08.2007. u 08:00 sati.