Nacionalisti nastavljaju ofenzivu na Bilbao, Republikanci pokušavaju smanjiti pritisak na Baskiju
Dok su se tako redali incidenti s brodovima Komiteta za nemiješanje, general Mola je sa svojim postrojbama zapeo u ofenzivi na Bilbao. Naime, nacionalističke postrojbe zapele su poradi izuzetno lošega vremena. U Bilbao pak je sada stigao novi republikanski stožer kojim je zapovijedao general Gamir Ulibarrij, a koji je smijenio generala Llana de la Encomiendu, koji pak je sada preuzeo zapovjedništvo nad republikanskim postrojbama u Asturiji i Santanderu. General Gamir Ulibarrij bio je školovan i doista sposoban časnik, prije građanskog rata obnašao je dužnost upravitelja Pješačke škole u Toledu, a po izbijanju rata zapovijedao je republikanskim postrojbama u Teruelu. No, Athumanunhu opet nikada neće biti jasno zašto je general Gamir Ulibarrij za načelnika stožera imenovao bojnika Lamas Arroya koji vidljivo pokazivao da bi se radije borio na strani Nacionalista. Doista, bojnik Lamas Arroya bio je izuzetno sposoban stožerni časnik i Athumanunh mu to nikako ne poriče, ali koliko je bio sposoban časnik, još više je bio nelojalan čovjek u duši. Dakle, sada pod zapovjedništvom generala Gamira Baski su ojačali. Izvršena je nova mobilizacija, a stigla je i nova očekivana pošiljka češkog oružja u kojoj je bilo 55 protuzrakoplovnih topova i 30 topova. Stigle su i dvije nove eskadrile zrakoplova tipa 'Chato', a iz Madrida su stigli i sposobni časnici, kao komunist Nino Nanetti koji se proslavio u zapovijedanju s 12. divizijom u bitkama kod Guadalajare. Republikanske postrojbe poduzele su dvije ofenzive s namjerom da smanje pritisak nacionalističkih postrojbi na Baskiju. Prva ta republikanska ofenziva bila je na Huesku, na aragonskoj bojišnici. Ofenzivu je poduzela Armija Katalonije kojom je zapovijedao general Pozas. Republikanci su bili brojčano nadmoćniji i snažno su pritisnuli Nacionaliste, gotovo ih potpuno opkolili, ali su se nacionalistički vojnici snažno utvrdili u samoj Hueski i čvrsto držali svoje položaje ne popuštajući ni za milimetar. U napadima na Huesku Republikanci su imali oko 1000 vojnika izbačenih iz postroja (mrtvi i ranjeni – po Athumanunhu), a poginuo je i general Lukacs pogođen granatom. Doista, te su bitke bile teške, a strašnu alegorijsku sliku te bitke Athumanunh je pronašao ovako zapisanu: ' … vlak je bio pun vojnika crnomanjastih i nasmijanih lica, pjevali su Bandieru rossu. Iza prepunih putničkih vagona bili su teretni vagoni krcati topovima čije su cijevi bile ukošene na stranu. Kroz otvorene prozore lepršali su crveni rupci, a sve je to u dugoj koloni polako klizilo na pozadini tirkizno modrog mora. U susret toj veseloj koloni iz suprotnog smjera stizala je još jedna kolona. No, kroz prozore tih vagona mahale su na crveni pozdrav bandažirane ruke i štake. Tako je vlak pun svježih vojnika koji su ponosno hitali u bitku pozdravljen od vlaka punog ranjenih koji je polako i umorno klizio prema dolje …' Druga ofenziva koju su poduzele republikanske postrojbe bila je na bojišnici kod Segovije kojom je zapovijedao general Domingo Moriones. Tu su se hrabro tukle tri republikanske divizije (divizijama zapovijedaju Jose Maria Galan, Walter i Barcelo – po Athumanunhu) koje su 31. svibnja probile nacionalističke crte kod San Ildefonsa. Te republikanske divizije prodrle su sve do La Granje gdje su ih nacionalističke postrojbe potpomognute Barronovom divizijom, koja je u bitku ušla s položaja južno od Madrida, pod zapovjedništvom generala Varele konačno zaustavile. Da bi stvar po Republikance bila još gora, njihovo zrakoplovstvo ne samo da se pokazalo nesposobnim za pružanje zračne potpore, nego ih je i greškom bombardiralo, a i republikanska tenkovska satnija počinila je niz teških propusta u samoj bitci. Te republikanske propuste zorno je prikazao i opisao Hemingway u svom dijelu 'Kome zvono zvoni', iako Athumanunh mora primijetiti da je Hemingway opisao samo događaje koji su se odvijali od subote popodne do utorka do podne, dakle samo šezdeset i osam sati te krvave bitke. No, bilo kako da bilo neuspjeh ovih republikanskih ofenziva zapečatio je sudbinu Bilbaa.
Post je objavljen 10.08.2007. u 20:00 sati.