o6.08.2007.g.
BUDDHA O ŽENAMA
Dragi moji, vidim da su neki od vas prethodna dva posta pogrešno shvatili, a neki su se baš razžestili. Dakle, ne radi se o nikakvoj udruzi, nego o građanskoj inicijativi pomoći „žena ženi“. Zašto? Što zbog rata, što zbog toga što je prosječni životni vijek žene duži za oko 7,5 g. nego kod muškaraca, puno je više žena u nezavidnom položaju.. Divlja privatizacija na hrvatski način je brojku takvih žena još više povećala, jer su žene prve dobijale otkaze kao tehnološki viškovi ili su jeednostavno sustavnim šikaniranjem natjerane u mizerne mirovine od kojih nije moguće živjeti. Naravno, ako su se drznule odbiti ponuđenu milostinju od mirovine i otišle na burzu rada, u tim ih godinama nitko nije htio zaposliti iako ih većina ima ogromno iskustvo, pa se snalaze kako znaju.I ne radi se o feminizmu.
Mirjana vraća temu u duhovne okvire!
Da se ne bismo zapleli u često neplodonosne diskusije o muško/ženskim odnosima s različitih aspekata, hajdmo bliže onomu čime se bavi ovaj blog – a to je DUHOVNOST! Jeste li ikad primjetile da su utemeljitelji najvećih suvremenih religija imali, blago rečeno, rezervirani stav prema ŽENI? Da ne krenemo odmah od kršćanskih otaca poznatih po ženomrstvu, raspravimo, na primjer, slučaj Siddharthe Gautame – Buddhe!
Dakle, izvorna Buddhina učenja uključuju mnoge ženske motive: nenasilje, jednakost za sve, univerzalna ljubav, nehijerarhijska organizacija društva i otimanje moći muškom svećenstvu. Dva kamena temeljca izvornog Buddhinog učenja su riječi MUDROST i SUOSJEĆAJNOST, dva koncepta koji se tradicijski vezuju uz ženski princip. Ali Buddha je isto tako propovijedao da spolna želja, iz koje proizlaze nova rođenja, održava vrtnju karmičkog kotača.
Na pitanje svog miljenika, učenika Anande, o tome kako da se odnose prema ženama, Buddha odgovara u svojoj prvoj sutri. Konverzacija ide otprilike ovako:
„Kako da se odnosimo, Gospodine, prema ženama?“
„Tako da ih ne viđate, Ananda.“
„Ali ako ih trebamo sresti, što da radimo?“
„Šutite, Ananda.“
„Ali ako nam nešto moraju reći, Gospodine, što da radimo?“
„Budite potpuno budni i oprezni, Ananda.“
Žene nisu smjele biti Buddhine učenice a njegovi sljedbenici morali su se zavjetovati na čednost (celibat). Poruku da su žene povezane s željom i neznanjem odaslao je na lotusovu listu blagi muškarac koji je bio samo otjelovljenje sućutnosti. Njegov silogizam kojim kraj patnje poistovjećuje s negacijom rođenja, zadaje smrtnu ranu samoj biti ženskosti. Je li moguće da je rođenje novog bića na svijet, a ono je najbitniji ženski dar, doista izvorište svih svjetskih patnji i bola?
Za Buddhu se priča da su ga odgojili teta (majčina sestra) i otac. Njegov život savršeno ocrtava profil pojedinca koji je doživio najveću porođajnu traumu – gubitak majke koja je umrla u porodu. Siddharta je odrastao u muškarca okružen bogatstvom, privilegijama i obitelji. Samo bi čovjek s neizlječivom tugom u srži svoga bića i duše mogao napustiti svoju ženu koja ga je obožavala, brižnog oca i krasnog sina (kojeg je Siddharta doista volio) i prigrliti mazohistički način života kako bi otkrio odgovor na pitanje o patnji. Jedan od rezultata njegove potrage bio je i zaključak da je rođenje uzrok ljudske patnje. Gubitak majke pri rođenju, tragedija je dovoljno velika da potpali takvu neizmjernu čežnju da se upozna razlog patnje i može donekle biti opravdanje za odgovor koji je Buddha dobio. Još jedan ključ koji podupire ovu špekulaciju: Ime Siddharthine majke bilo je Maya – što je sanskrtska riječ za iluziju ili umišljaj. Djetetu koje ju nikad nije upoznalo, Siddharthina je majka bila doista umišljaj. Muškarac koji je izgubio majku pri rođenju, razvio je sustav vjerovanja u kojem je ekstremno negativni stav prema porodu bio jedan od temeljnih principa.
Buddha je doživio osamdesetu a njegova su se učenja proširila već za njegova života i naravno kasnije rezultirala u sustavu budizma. Bezbroj je priča o njegovoj blagosti prema svakom živom biću. Iz priča o njemu činilo bi se da je bio najblaži i najmudriji od svih ljudskih bića. Jedino što u redove svojih učenika nije htio primiti žene.
Što nam to govori?
Ostavljam vama da osjetite. A sljedeći put ću izvući nekog bližeg nam sveca i njegovu priču o ženama!
Mirjana
Dragi moji, Mirjana je moja prijateljica i inicijatorica ideje da se BEJBIBUNERICE povežu među sobom u svrhu međusobnog pomaganja, a ne da bi širile feminizam...
Post je objavljen 06.08.2007. u 22:11 sati.