mama, ipak
zovi doktora
Poznato je da su se već primitivna plemena služila ritmičkim svojstvom bubnjeva kao sredstvom za liječenje. I stari su Egipćani glazbom liječili bolest, pogotovu ako je posrijedi bila neplodnost ili sam porođaj. Grčka je civilizacija također glazbu upotrebljavala u slične svrhe, a njihov je bog Apolon bio zaštitnik poezije, glazbe i - medicine.
Mnogo kasnije, potkraj 15. i u početku 16. stoljeća, u Italiji se svirala i plesala tarantela, posebna plesna glazba kojom su se liječila stanja praćena agitacijom, nemirom uzrokovanim ubodom pauka tarantule: osnovni je ritam bio relativno brz i - radostan..
U početku 20. stoljeća bilo je uobičajeno da gudački kvarteti rodiljama za poroda svirkom olakšavaju tegobe i umanjuju bol. No tek kad je tehnologija uznapredovala i omogućila snimanje i reprodukciju glazbenih djela, počinje šira primjena glazbe u medicini. Amerikanci i u tome prednjače: danas vjerojatno većina stomatologa, liječnika koji ponajviše uzrokuju bol kod bolesnika, koristi glazbu za ublažavanje zubobolje a i pri samom procesu liječenja. I kirurzi i ginekolozi služe se glazbom ciljano - prije a i za vrijeme zahvata. Jer, jako je važno u bolesnika smanjiti osjećaj napetosti, time se automatski ublažava i osjećaj boli.
Glavni medijatori stanja boli i straha su simpatički i parasimpatički sustav, što znači da je i naš neurovegetativni sustav odgovoran za stresna stanja. U tim se trenucima pojačano luče i određeni hormoni - kateholarnini (adrenalin i noradrenalin) te hormoni štitnjače i nadbubrežne žlijezde. Tipično stanje pojačane napetosti u medicini jest ono prije nekog, ponajčešće operativnog zahvata, pa u toj prigodi glazba ima najače pozitivno djelovanje. To stanje u potpunosti odgovara akutnome stresu, s pojačanim i ubrzanim radom srca, povišenim krvnim tlakom, povećanom potrošnjom kisika i smanjenim imunološkim odgovorom. Zato valja pokušati što više ublažiti takvu opasnost i time spriječiti neke od mogućih komplikacija zahvata, primjerice upale.
Pokazalo se da dobro odabrana glazba snizuje tlak i usporava rad srca, pa je potrebna i manja doza predoperativnih lijekova. Razumljivo, glazba ne djeluje samo na bolesnike nego i na osoblje, čineći okolinu ugodnijom i toplijom. Valja reći i to da određeni ritmovi i koordinaciju među osobljem čine boljom. Međutim, izbor glazbe je vrlo osobna stvar pa se treba služiti glazbom koja odgovara i bolesniku i osoblju, kako se ne bi polučio suprotan učinak. Rezultati ispitivanja u jedinicama intenzivne skrbi pokazali su da dolazi do smanjenja simptoma kod sljedećih stanja: bolovi u prsnom košu, upala srčane ovojnice, popuštanje srčanog mišića. To su sve izrazito teška stanja i bolesti koje je uz pomoć glazbe moguće lakše liječiti. Uz već poznate uspjehe glazbe u medicini kod rodilja, predoperativne pripreme bolesnika te u zubarskim ordinacijama, mislim da bi bilo vrijedno i kod nas provesti slična ispitivanja i rezultate primijeniti u praksi uz, naravno, suradnju glazbenih umjetnika - izvođača.
Temu ću zaključiti citatom: Medicine sanat animam per corpus, musica sanitem corpus per animam. (Medicina liječi dušu kroz tijelo, a glazba liječi tijelo kroz dušu..)
Dr. Škreb
hgu@hgu.hr
Prenosimo:Posluh
Post je objavljen 16.08.2007. u 08:00 sati.