Galeon (eng. galleon, fra. galion, nje. Galeone, tal. galeone) ratni brod na jedra po obliku trupa sličan galiji po kojoj je i dobio naziv. Nakon otkrića prekomorskih zemalja galije i galeasi poradi svojih slabih pomorskih osobina nisu bili pogodni za prekooceansku plovidbu. Tako se u 15. stoljeću pojavljuje nova vrsta ratnog broda na jedra, s visokim bokovima, izuzetno dobrih pomorskih osobina. Galeon ima kosnik i tri (kasnije i četiri) jarbola. Prednji jarboli nose križna, a krmeni jarboli latinska jedra. Svi jarboli imaju košare na vrhu, a prednja dva jarbola i nastavke. Galeon ima dvije palube koje se protežu po cijeloj dužini broda, a nosi i karakteristična nadgrađa (četvrtasti kaštel na pramcu i dugačak dvokatni kasar na krmi – po Athumanunhu). U početku na bokovima obiju paluba ima 7, a u nadgrađima po 4 topa. Tijekom 17. stoljeća na galeonima nestaju kašteli, a topničko naoružanje dobiva na jačini i brojnosti, pa se tako galeon sve više pretvara u linijski brod kojeg već prije opisa Athumanunh u svojim poimanjima i opisivanjima ratnih brodova na jedra.
Fregata (eng. frigate, fra. fregate, nje. Fregatte, tal. fregate) ratni brod za pratnju (eskortnu pratnju drugih ratnih i trgovačkih brodova – po Athumanunhu. Prvi put spominje se već u 13. stoljeću kao mala i brza galija koja ima pogon na 8 vesala i latinsko jedro, a na pramcu joj je bacač kamena. Sredinom 14. stoljeća fregate već imaju pogon na 12 vesala, a na pramcima su i do 4 bacača kamena. Temeljna namjena u vojnoj službi fregate je prenošenje zapovjedi, izviđanje i potpora galijama. Fregata na jedra razvila se tijekom 18. stoljeća iz gusarskih brodova i tada je to nova vrsta ratnoga broda. Englezi grade fregate 4 naprema 1 (odnos dužine i širine - po Athumanunhu), nižih bokova, manjim nadgrađima i skladnijim podvodnim crtama. Najpoznatija takova fregata je gusarski brod imena Constant Warwick izgrađen 1646. koji je 1649. otkupila od gusara engleska ratna mornarica. Fregata Constant Warwick imala je dužinu 27,5, a širinu 8,5 metara, istisninu 379 tona i 30 topova. Francuzi raspolažu 1681. sa 24 fregate koje imaju po 20 topova, a Nizozemci pak imaju 23 fregate s po 40 topova. Početkom 18. stoljeća Englezi imaju 57 fregata naoružanih s 50 topova. Pravi, odnosno klasični, tip fregate na jedro pojavljuje se 18. stoljeća kada je fregata izuzetno brzi ratni brod (brži od svih tadašnjih trgovačkih i linijskih ratnih brodova – po Athumanunhu) naoružan s po 40 topova. Glavno, udarno, topništvo fregate smješteno je na glavnoj pokrivenoj palubi. Fregata toga doba ima tri jarbola, a temeljne zadaće su joj izviđanje, borba s gusarskim brodovima i eskortna pratnja drugih brodova. (Naravno tu nije kraj razvoja fregate, no Athumanunh je obećao jedra i kod jedra će stati.)
Post je objavljen 27.07.2007. u 23:14 sati.