Pregled posta

GINKO

Jednog tmurnog i kišovitog jesenskog dana, jureći preko parka na Trgu Petra Krešimira, iznenada sam ugledala nešto prekrasno. Stala sam i nisam mogla vjerovati. Usred sivila, kao da je suncem obasjano, blještalo je žutim listovima prekrasno stablo. Izgledalo je čudesno i nadnaravno lijepo kao u snu. Kada sam se nakon dosta vremena vratila u stvarnost uzela sam jedan list da mu saznam ime. I eto ime toj čaroliji je GINKO.


Ginko (Ginkgo biloba) ili gospina kosa - znanstvenici smatraju da je to najstarije drvo na našem planetu. "živi fosil" star oko 250 milijuna godina. Prije toliko godina zemljom su hodali dinosauri. Domovina mu je Kina gdje su mu prirodna staništa u provinciji Čekiang. Ime stabla dolazi od kineskog Gin-ko što znači srebrni plod. Stloljećima se sadi oko hramova i na grobljima. U Europu je stigao pčetkom 18. stoljeća. Naraste do 40m, a postigne debljinu veću od 2 m, a dosegne starost od više stotina godina.
Najstariji ginko nalazi se u Japanu i starost mu se procjenjuje na 1200 godina a u Europi najstariji primjerak ginka nalazi se u Leidenu, Nizozemska.

Ginko je listopadno dvodomno drvo. Krošnja je u mladosti čunjasta, u odraslog stabla raširena, a u različtih varijeteta različita. Muški su primjerci vitki, a ženski imaju široku krošnju. Sa muških stabala lišće opada skoro mjesec dana ranije nego kod ženskih. Cvate za vrijeme listanja u travju i svibnju, a plod dozrijeva u rujnu i listopadu iste godine. Stablo počinje rađati u dobi od 30 do 40 godina. Kora je svijetlosiva do tamnosiva, dugo vremena je glatka, a u starosti izrazito ispucala. Lišće je lepezasto, u proljeće svijetlozeleno, tamnozeleno ljeti, a u jesen žuto.
Ginko je otporan na niske temperature i dobro uspjeva na svježim i dubokim tlima. Sjemenke su oblikom poput koštica marelice samo što su sitnije, neugodno mirišu (na užegli maslac). Pa je i to jedan razlog da se u dekorativne koriste muška stabla.


Budući da se lagano razmnožava vegetativnim putem, dobiveno je nekoliko vrtnih formi, a najpoznatiji kultivari su:
Aurea (zlatnožuto liše tijekom ljeta), Autumn Gold (muški kultivar široke okrugle krošnje), Fastigiata (krošnja čunjasta, grane prema gore), Lanciniata (veliko lišće, 20 - 30 cm široko), Pendula (manje stablo kišobranske krošnje) itd.