Predragi moji, bliži se vrijeme kada će Medo napustiti ovu Hellhole once and for all...
Digresija:
Upravo mi je u sobu uletio novi cimer! „Dečko“, reče moj fantomski gazda nekidan, „jedan se uselio gore u praznu sobu, iz susjedstva, ok je...“.
„Posljednji put sam čuo te riječi u rujnu prošle godine“, pomislih zgađeno, s neopisivom željom za povraćanjem tankog cijeva, „pa su `dečki` ispali stariji od Božje brade“. Needless to say, ovaj „dečko“ je tu negdje. Možda koju dlaku mlađi. Rukovao se sa mnom, zove se Goran. Savršeno, sad imam dva Gorana za cimere. Freaky... Iako mislim da mu upoznavanje neće ostati u najboljem sjećanju, budući da sam po cijeloj desnoj šaci imao raspoređene bijele mrlje. Uostalom baš me briga, nije mi se svidio u licu, izgleda ko reinkarnacija Jasmina Stavrosa, oštećena u transferu...
Kraj digresije
I dok ovo pišem, moj otac, zajedno s rodicom Boženom huji negdje Malom Kapelom, megaultrahiperbrzom autocestom, čitavih 50 km/h. Stižu oko 4. Rodica ide u Sloveniju na ljetovanje. Da dobro ste čuli, provest će dva tjedna u Sloveniji kod obiteljskih prijatelja u Kranju, dok čitav svijet hrli glavama bez obzirova u Dubrovnik i okolicu... Neću je zbog toga prestat prcat eonima.
No, nije svako dobro bez trunke zla. Naime, ti frendovi dolaze pokupiti Boženu u Zagrebu, a ne snalaze se baš najbolje po gradu. Moj plemeniti predak je poznat po besramnom nesnalaženju po metropoli tako da ga ne smijem pustit da luta uokolo jer će raznijet tramvaj, koje je sreće. Stoga ti Kranjevci dolaze u Dubravu. Da. A Hellhole izgleda baš kao što joj i ime sugerira: kao da je Lucifer prdnuo pa zapalio. Stoga je Medo proveo zadnja dva sata ribajući sve kuhinjske horizontalne i vertikalne površine, napadajući žestoko skorenu mast i tragove preminule kave. Otkrio sam i nešto u jednom kuhinjskom elementu što je umrlo još za vrijeme AVNOJ-a. Mislim da je mast konačno kapitulirala kada sam je izrešetirao Permetalom. Otuda bijele mrlje na mojoj desnoj ruci, za vas koji ste se zgrozili na rečenicu nebitan broj redova poviše...
Sada sam dobio naređenje iz High Commanda da odem u Konzum i pokupujem sve hladno što se popiti može jer će putnjaci biti suhi ko kostur šukundjeda Frana kada stignu u Đubravu. I „neki keks“, mamin izraz koji znači „nemoj kupit Domaćicu, al kupi Domaćicu“. I četku za kosu... Vidite poveznicu? Ne? Ja da, rodica je zaboravila svoju... Veoma logično, wouldn`t you agree?
Nastavak slijedi jer ćaća gleda preko ramena....
Post je objavljen 22.07.2007. u 00:10 sati.