Marketing
Lokalne vlasti i čudni potezi
Jučer 20.07.2007. na sjednici općinskog vijeća općine Dubrava (gdje županija pokušava provesti planove o lokacijama za istražne radove za deponij iako su odluke poništene od strane vijeća).
Načelnik općine Dubrava, Stjepan Petrovčić, još prije 3 tjedna na radio Vrbovec najavio je kako će se on i njegova stranka boriti protiv toga da deponij pepela spalionice bude u Dubravi. Tako je i najavio kako će staviti na točku dnevnog reda poništenje ugovora općine Dubrava i Zagrebačke županije o zbrinjavanju otpada, što je i učinjeno.
(Podsjećamo, do cijelog problema došlo je tako da je načelnik općine Dubrava samovoljno i bez znanja građana i vijeća potpisao dopuštenje da se na općinskom zemljištu dozvole istražne radnje za deponij opasnog pepela. Vijeće Dubrave je glasovanjem tu samovoljnu odluku načelnika poništol još 19.04.2007., a od tada do danas županijska skupština Zagrebačke županije nije prihvatila te poništene odluke, nego i dalje provodi samovoljnu odluku načelnika općine Dubrava.)
Na sjednici vijeća 20.07.2007. (nastavak na prošlu) kada se trebalo glasati za poništenje ugovora o zbrinjavanju otpada općine Dubrava i Zagrebačke županije, kada je bilo dovoljno glasova da podrže raskid tog ugovora, prvi za riječ uzeo je načelnik Dubrave, Stjepan Petrovčić. Zatražio je da se ta točka makne sa dnevnog reda, a on kao predlagač ima na to pravo. Vrlo jednostavno, točka je povučena sa dnevnog reda. Vijećnici zatečeni jednom ovakvom odlukom, bez prilike da iskažu svoje mišljenje napustili su sjednicu vijeća, te sjednica već po drugi puta nije dovršena.
Nakon sjednice, još u prostorijama gdje se vijećalo, zabilježen je jedan incident u kojem se načelnik iz sve snage izvikao na jednog od vijećnika te su izrečene teške rijeći.
Otpad nastao pri samom izgaranju (šljaka) obično se iskorištava kao materijal u niskogradnji (npr. u proizvodnji asfalta). Otpad nastao čišćenjem (lebdeći pepeo) ili pranjem dimnih plinova dodatno se obraduje i stabilizira nakon cega se odlaže na odlagališta ili odvozi na odlagališta opasnog otpada.
Prema provedenoj procjeni troškova investicije za uspostavu sustava gospodarenja otpadom prema županijskom konceptu potrebno je oko 397.000.000 eura, a za regionalni koncept okvirna je vrijednost niža i iznosi oko 350.000.000 eura.
Prema podacima za 2005. na području RH sustav odvojenog prikupljanja provodio se preko ukupno 39.030 spremnika za prihvat različitih vrsta otpada. Za prihvat miješanoga komunalnog otpada na području RH evidentiran je 158.191 spremnik.
Otpad sakupljeno u ovih +158,000 kontejnera može se samo spaliti, uništiti ili staviti na deponij.
Otpad sakupljen u ovih 39,000 sortirnih kontejnera reciklira se i ponovno kao obnovljeni proizvod dolazi na tržište i u takvom procesu se štede prirodna bogatstva i ostavlja resurs za buduće generacije.
Post je objavljen 21.07.2007. u 12:16 sati.