Pregled posta

Miyamoto Musashi 3

SLUŽBA
U razdoblju od 1614 - 1615 godine, Msuashi je sudjelovao u ratu između Toyotomija i Tokugawe. Rat je nastao jer je Ieyasu Tokugawa smatrao Toyotomijevu obitelj kao prijetnju njegovoj vladavini u Japanu. Vjeruje se da se Musashi borio na Toyotomijevoj strani kao i u prijašnjem ratu. Dvorac u Osaki je bio poprište glavne bitke. Prva bitka (Zimska bitka za Osaku; Musashijeva četvrta bitka) je završila primirjem, dok je druga bitka (Ljetna bitka za Osaku; Musashijeva peta bitka), završila potpunim porazom Toyotomija. Neki izvjestitelji idu tako daleko da pišu o dvoboju prsa o prsa između Musashija i tokugawe, ali da je Tokugawa regrutirao Musashija nakon što je osjetio da mu se bliži poraz. Premda se to čini malo vjerojatnij, nepoznato je kako se Musashi našao u Tokugawinoj milosti.
Drugi govore kako se čak od početka Musashi borio za Tokugawu, ali je ta tvrdnja nedokazana, premda je Musashi imao bliske odnose sa nekim Tokugawinim vazalima za vrijeme duela sa Sasakijem Kojirom, te u slijedećim godinama nije bio proganjan kao što bi se možda proganjali ljudi na gubitničkoj strani. U narednim godinama, gospodari Ogasawara i Hosokawa su uvelike podržavali Musashija - što je atipičan potez za njih jer su bili izrazito lojalni Tokugawi. To bi bilo vrlo malo moguće da se Msuashi zaista borio za Toyotomija.
1615 godine Musashi je ušao u službu Tadanaa Ogasaware iz provincije Harima. Na Ogasawarin poziv postao je "građevinski nadzornik", jer je imao znanja koja su mu to omogućavala. Pomogao je sagraditi Akashijev dvorac, te u organiziranju grada Himejia. Isto tako, podučavao je i vještinu bacanja shurikena. Tijekom službe, posvojio je dječaka.
1621 godine Musashi je porazio Miyake Gunbeija te tri majstora Togun ryu škole i to ispred gospodara Kimejija. Nakon te pobjede je pomogao u gradnji grada. Otprilike u to vrijeme Musashi je imao nekoliko učenika za njegov Enmei - ryu, premda je ustanovio tu školu znatno ranije. To je bilo kada je imam 22 godine, te je već onda napisao spise pod nazivom "Zapisi o tehnikama mačevanja Enmei - ryua" (En "krug", "perfekcija" ; Mei "svijetlo", "jasnoća" ; ryu "škola"). Izgleda da ideja doalzi od središnje ideje vježbe sa dva samurajska mača jednako učinkovito kao sa mačem i jittom.
1622. g. Musashi je posvojio sina. Mali Miyamoto Mikinosuke je postao vazal gospodara iz Hijejija. Nako n toga Musashi odlazi na novu seriju putovanja, te je teko 1623. završio u Edo provinciji gdje se sprijatlejio sa konfucijanskim učenjakom Yagyu Munenorijem. Tada se pijavio na mjesto šogunovog učitelja mačevanja, ali na tim mjestima je šogun već imao dva čovjeka (Ono Jiroemon Tadaaki i Yagyu Munenori - kasnije politički savjetnik šoguna, uz to što je bio i prvi čovjek šogunove tajne policije). Njegova prijava je zbog toga odbijena. Musashi se nakog toga uputio prema Oshuu, pa prema Yamagati gdje je posvojio i drugog sina, Miyamota Iorija. Njih dvoje su tada otišli u Osaku.
1626, Miyamoto Mikinosuke je prateći običaj junshi, počinio seppuku zbog smrti svog gospodara, dok je te iste godine Iori ušao u službu gospodara Ogasaware. Musashijev pokušaj da postane vazal gospodaru Oware, je kao i drugi slični pokušaji, propao.
1627 Musashi ponovo ide na put. 1634 se skrasio sa Iorijem te kasnije ušao u službu daimya Ogasaware Tadazanea, nakon čega je igrao veliku ulogu i Shibamara pobuni. Iori je izvrsno pripomogao u suzbijanju pobune, te je postepeno došao do ranga karo. Položaj je jednak ministarskom.

STAROST I SMRT

Poslije šest godina, 1633.g., Musashi je za vrijeme boravka kod Hosokawwe Tadatoshija, daimya Kumamoto dvorca nastavio vježbati te je počeo slikati. Za to je vrijeme imao jako malo dvoboja; jedan od njih odvio se 1634.g. Borio se protiv kopljanika Takada Matabeija, a borbu je organizirao gospodar Ogasawara.
1637.g. započela je Shimabara pobuna. Toje Musashijeva šesta i posllijednja masovna bitka. U njoj je bio podrška sinu i Ogasawari tako da im je davao strateške savjete te je usmjeravao njihove trupe. Za nagradu Iori je postao Ogasawarn vazal.
1641 Musashi je napisao Hyoho sanju go ("Trideset i pet uputa o strategiji") za Hosakawu Tadatoshija. To je djelo bilo osnova za Knjigu pet prstenova. Te je godine njegov treći sin Hirao Yoemon postao glavni oružar Owarija. 1642 Musashi je pretrpio neuralgične napadaje. 1643 se povukao u pećinu Reigando kao pustinjak kako bi napisao Knjigu pet prstenova. Završio ju je drugog mjeseca 1645. Dvanaestog dana petog mjeseca, osjećajući neizbježnu smrt. Kopiju Knjige pet prstenova je dao bratu svog najbližeg učenika (Terao Magonojo). Umro je u Reigando špilji oko devetnaestog dana petog mjeseca. To je najvjerojatnije bilo 13.6.1645. godine. Hyoho senshi denki opisuje njegovu smrt...
"Podigao se u trenu svoje smrti. Imao je stegnuti pojas a wakizashi utaknut u njega. Posjeo se sa jednim koljenom vertikalno podignutim, držeći mač u lijevoj ruci a štap u lijevoj. Umro je u tom stavu u dobi od šezdeset i dvije godine."
Grobnica mu stoji na planini Iwato. Tako je naredio Hosokawa. Prije smrti je napisao još jedno djelo. Dokkodo ("Put samopouzdanja") je djelo o 21 principu za navođenje budućih generacija. Tijelo mu je pokopano u oklopu u selu Yuge, pokraj glavnog puta uz planinu Iwato, te je okrenuto u smjeru kojim je Hosokawa putovao u Edo. Kosa mu je zakopana na samoj planini. Devet godina kasnije podignut je veliki izvor podataka o njegovom životu. To je spomenik koji je njemu u čast podigao njegov sin Iori. Spomenik se zove Kokura hibun.


Miyamotova grobnica

Post je objavljen 18.07.2007. u 11:15 sati.