Marketing
PODZEMLJE SLAVONSKO
DIVANI I SKITNJE PO KRNDIJI
ANTINA SPILJA
Nakon skitnji i divana po nadzemlju slavonskom, odlučih zakoračiti i u podzemlje. Onako, za početak doskitah do Orahovice do malo poznate Antine spilje.
Na nadmorskoj visini 515 metra, u predjelu Tisovac, na sjevernim obroncima Krndije nedaleko Orahovice i sela Duzluk, u bukovoj šumi krije se Antina spilja – od javnosti i neželjenih posjetitelja. Doduše, do spilje se valja uspeti strmim usponom, a onima slabije tjelesne pripremljenosti dobro će doći debela i visoka bukova stabarja za pridržavanje i hvatanje zraka.
Antina spilja je prema prvim geološkim istraživanjima stara i do 200 milijuna godina. Ovakve spilje su često u razdoblju pleistocena za svoje nastambe koristile razne životinje kao što je spiljski medvjed, spiljska pantera i sl. Potvrdu će dati istraživanja baš kao i o tome da li ju je kao svoj dom koristio i pračovjek. Do sada nikakvih istraživanja nije bilo, a tek je upoznato prvih 15 metara spilje.
To je ujedno i glavni hodnik ali je tu i jedan bočni ulaz, a postoji i mogućnost pronalaska novih hodnika. Prema strujanju zraka iz tog hodnika, da se zaključiti da postoji i drugi izlaz, a više će se znati kada se uklone nanosi zemlje. U JU Park prirode Papuk kažu kako je riječ o vrlo važnom otkriću jer je ovakva geološka pojavnost karakteristična isključivo za krška područja, a ne "ravnu Slavoniju".
Antina spilja ime je dobila po čovjeku koji ju je prvi otkrio i to još sredinom prošlog stoljeća. No, o tome se nije govorilo. Orahovački planinari Zlatko Tomšić i Ivica Kramarić za spilju su slučajno saznali 1962. godine ali su svoje otkriće čuvali bojeći se nepoželjnih posjetitelja. Ipak, krajem 2002. sa spiljom su upoznali djelatnike Parka prirode. Tomšić je 1967. napravio prvu fotografiju njezine unutrašnjosti, a sa prijateljem Tomislavom Sobodićem 1970. godine otkrio je još jednu manju spilju stotinjak metara od ulaza u Antinu, ali je sada ulaz u nju onemogućen zbog taloga zemlje i lišća. Tko zna kakva još iznenađenja u svojoj unutrašnjosti krije slavonsko gorje.
Danas ulaz u Antinu spilju štiti žičana ograda i otvor promjera 60-ak centimetara. Da bi se ušlo u spilju valja se dobro ispružiti, sljubiti sa zemljom. Nakon nekoliko metara puzanja doći ćete do „dvorane“ veličine 15x3 metra. Pod mojom baterijskom svjetiljkom ukazao se niz stalagmita i stalaktita. Spljiski nakit iskrio se pod mlazevima svjetla zaustavljajući dah pred vjekotvorinama koje je priroda filigranski klesala milijune godina. Ukazivao se, a zatim brzo nestajao, cijeli niz figura: netko je prepoznao ženu u kamenu, netko okamenjenog šišmiša, za drugog je to bila ptica, a za mene sve je vrvjelo od erotskih prizori. Naravno, sve je to bila igra svjetla ali su se likovi koje je priroda klesala milijunima godina na trenutke doimali stvarnim.
- Spiljski ukrasi spilji daju epitet najljepše i najukrašenije spilje u cijeloj Slavoniji !- kaže mr. Ivica Samarđić ravnatelj Parka prirode "Papuk". A to nije jedina spilja, otkrivene su spilje na Jankovcu, nedaleko Požege i, kao što napisah, tu u Krndiji je još jedna koju valja „otvoriti“ i pročuti. Tko zna što ona krije. I sad neka netko kaže kako je Slavonija ravna i da je bundeva najviše brdo!
Post je objavljen 14.07.2007. u 12:35 sati.