Marketing
Praznovjerje i petak 13.
Praznovjerje je dio čovjekova bića, pa se zato, ako ga želimo u potpunosti potisnuti, zavlači u najčudnije kutove i zakutke odakle najednom opet izranja kada se osjeti dovoljno sigurnim.
Johann Wolfgang Goethe jedan od malobrojnih "intelektualaca" koji su tako bez ograđivanja i na istaknutom mjestu - u njegovim "Maksimama i refleksijama" - priznali da je praznovjerje bitna crta ljudskog bića. Večina ljudi teži za tim da u potpunosti potisne praznovjerje, piše Goethe koji je tom formulacijom anticipirao nazore Sigmunda Freuda i psihoanalitičara.
Razumljivo je što se prvenstveno sve religije s najvećim neprijateljstvom bore protiv praznovjerja, budući da ono nesumnjivo umanjuje utjecaj i kršćanskih crkava i svih ostalih religija.
Napokon, praznovjerje na području medicine i prirodnih znanosti ima prilično veliku ulogu. Svaki nam lječnik može posvjedoćiti da su se upravo na području zdravstva sačuvale mnoge izričito praznovjerne predodžbe u koje se vjeruje i danas bez ikakve sumnje. A na područjima takozvane parapsihologije, telepatije, telekineze itd., psiholozi i fizičari suočavaju se s ozbiljnim problemima kod kojih se ne radi samo o objektivnom klasificiranju diferenciranih zbivanja i pojava.
Pape koji su naredili progon i spaljivanje vještica, također su bili praznovjerni. Ovdje treba spomenuti Grgura IX (1227-1241), Inocenta VIII (1484-1492) i Grgura XIV (1621.1623), U zloglasnoj vještičjoj buli Papa je između ostalog izjavio da vještice čine žene i muškarce neplodnima i impotentnima, da ubijaju potomstvo ljudi i životinja, da čarolijom uzrokuju niz bolesti, te da uništavaju polja i livade, voćnjake i plodove svakakvih vrsta.
Te je zločine Papa proglasio činjenicama u čiju se istinitost ne smije sumnjati. Zbog papinog autoriteta samo su se malobrojni ljudi, lišeni predrasuda, odvažili pružiti otpor pobješnjelom progonu vještica.
Kršćanstvo sa svojim učenjem o istočnom grijehu i svojim prijetnjama Božjim sudom i paklom, te propisivanjem ispovjedi i pokore teži za istim ciljem. Vjera = praznovjerje = strah. 
U domeni praznovjerja niz događaja može se karakterizirati kao magija: pretpostavljeno zračenje i djelovanje dragog kamenja, često spominjane urokljive oči, snazi amuleta i talismana kojoj se praznovjerni nadaju, manipulacije tragovima stopala drugih ljudi, želje za nevidljivošću, nepobjedivošću i neranjivošću...
-" Još jača snaga negoli u travi ili kamenu leži u riječi, i kod svih naroda iz nje proizlaze blagoslov ili prokletstvo. Ali ako se želi da djeluje, potrebne su povezane, svečano sastavljene rijeći, pjesme i pjevanje. Sva snaga kojom se služi svećenik (pozitivan), liječnik ili čarobnjak povezana su s oblicima poezije" - kaže Jakob Grimm (jedan od braće)
Tko od naših suvremenika može biti siguran da se naši potomci u 3. tisućljeću, možda već za dvadeset godina, neće snješkati onome u što mi vjerujemo?
Primjerice tome, da se danas kruh od grubo mljevene pšenice i svježi sir reklamiraju kao >najbolja kozmetička sredstva<, ili tome što se mnogi ljudi upravo boje današnjeg petka 13. a baš taj strah će danas rezultirati sa 20% više nesreća, samo zbog praznovjerja. Možda je tu negdje i gay budućnost, tko zna, nitko ništa ne zna, krhko je znanje...
Kad katolićki vjernik u crkvi pali svijeću da bi time pridonio pobjedi svog omiljenog kluba, možemo pretpostaviti da se radi o iskrenom vjerovanju, velikom vjerniku , međutim sam taj primjer pokazuje subjektivnosti ambivalenciju na koju često nailazimo između vjere i praznovjerja.
Koliko vas je razumijelo o čemu pišem??? 
Sebi sam draža kad sam opušteno bedasta a ne kad sam ozbiljno službena i pametna.
Kakva JA da budem pa da ne pljujete u dalj kad to niste naučili??? 
Post je objavljen 13.07.2007. u 00:13 sati.