U prosincu 1909. pred bečkim Zemaljskim porotnim sudom podigla je Hrvatsko-srpska koalicija tužbu protiv austrijskog novinara i povjesničara Heinricha Friedjunga zbog klevete. Friedjung je u bečkim dnevnicima „Reichspost“ i „Neue Freie Presse“ tvrdio da su pojedini zastupnici Koalicije, a posebno F.Supilo, agenti srpske vlade te da su za svoju djelatnost primali novac. Međutim, na sudu se dokazalo da je dio dokumenata kojima su optužbe bile potkrijepljene, krivotvoren. Kasnije se ustanovilo da su neki dokumenti krivotvoreni na poticaj austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Aehrentala. Osnovni cilj Friedjunga (a iza njega je stajao i predstolonasljednik Franjo Ferdinand) bio je diskreditiranje Koalicije i Supila. Na intervenciju Franje Ferdinanda Koalicija je formalno povukla svoju tužbu a Friedjung je priznao da su dokumenti koje je predočio sudu krivotvoreni. Nakon Prvog svjetskog rata priznali su neki srpski političari da su pojedini zastupnici Hrvatsko-srpske koalicije (ali ne i Supilo) doista bili financirani sredstvima srpske vlade.
------------------------------------
Isprikom predsjednika Srbije Borisa Tadića ali i presudom Milanu Martiću u Hrvatskoj su se opet rasplamsale rasprave o odnosima Srba i Hrvata. Budući da hrvatsko-srpski problemi nisu nastali jučer, a nisu počeli ni Jasenovcem ni Bleiburgom, objavljujem malo poznate podatke na tu temu citirajući moj "Hrvatski politički leksikon" (London,1988). Leksikona više nema u prodaji ali ga možete pogledati na stranicama MVPIEI
Hrvatski politički leksikon
Leksikonske jedinice donašamo nešto skraćene. One nisu i nemaju namjeru vrijeđati ili omalovažavati bilo koga i njihov izbor nije rađen s tom namjerom.
Post je objavljen 16.07.2007. u 08:00 sati.