(Naslov : Deep Purple - Burn)
Odradila sam jedan tjedan prakse. Još jedan...awww...
Iz nosa si još uvijek ne mogu isprati smrad bolnice. Za divno čudo ovaj tjedan uopće me nije stavilo na neki od odjela fizikalne terapije, nego na odjele gdje su ležeći bolesnici (pacjenti koji dolaze na fizikalnu terapiju su kod kuće) . Prvo sam bila na Rehabilitaciji sa Ninom, pa dva dana na Traumatologiji, opet sa Ninom...bilo je uglavnom oke...
Hm...jesam li vam ikad rekla da se bojim liftova? Ne? Oke, sad vam kažem....stvar je u tome da sam u ova dva dana na traumatologiji morala pregrmiti svoj strah naspram liftova, jer bome mi se nije dalo svako toliko pentrati i spuštati sa/na treći kat, i još lutati po kilometarskim hodnicima.
Najbolja terapija za neki strah je da se suočiš sa svojim strahom...
Još 8 dana do Bugarske i Rumunjske. Yeah. I nije mi svejedno. Imam loš feeling. Bila bih sretnija da npr idem u Češku. Ne toliko sretnija koliko bih se osjećala sigurnije.
Za onaj tjedan kad smo na maturalcu pripremam jedan vremenski generirani post. Tako ćete znati kuda se krećem na maturalcu...
Iako je tek 22 i 24 , a ja čak i radnim danom ne idem spavati prije 23 sata, sada grem spavat. Ovaj tjedan me iscrpio.
Post je objavljen 29.06.2007. u 22:07 sati.