Osjećam se...ni sama ne znam kako. Možda sam samo umorna. Zašto dođu ovakvi dani kada se osjećam kao da sam sama u tami? Gdje nestane ona moja radost? Gdje se izgubi? Bože, jeli ovo neka kušnja?! Želiš li dokaz da Te ljubim?!
Još maloprije bila sam radosna! Tako radosna da tu radost nisam željela zadržati za sebe! Htjela sam ljudima pokloniti bar mali dio svog srca, te radosti. A sada im nemam što dati...Tužna sam zbog toga.
Ponekada ne znam izraziti svoje osjećaje, ne pronalazim prave riječi ali mislim da Ti sve znaš. Tebi ne trebam ništa reći.
Molim Te da ovo prođe! Ljubim Te Bože!!! Otvaram Ti srce! Zapali ponovo u njemu plamen Svoje ljubavi! Neka gori! Neka me ispuni radošću - da je mogu dijeliti drugima! Toliko je onih koji trebaju moj osmijeh! Želim im pokloniti iskreni osmijeh, a ne plastični! Ispuni me radošću da ih mogu utješiti!!! Samo to želim!!!
Post je objavljen 27.06.2007. u 21:41 sati.