USKORO : Irina Aleksander - "Samo činjenice, molim!" (Hrvatsko filološko društvo/Disput, 2007.)
Hrvatsko filološko društvo i Disput obavještavaju da će u prvoj polovici srpnja u njihovoj biblioteci Posebna izdanja izići knjiga kontroverzne ruske spisateljice, prijateljice Miroslava i Bele Krleže, Irine Aleksander - "Samo činjenice, molim!":
O knjizi, riječima izdavača:
Irina Aleksander, 'Samo činjenice, molim!'
Priredila Irena Lukšić.
Biblioteka Posebna izdanja.
Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2007.
U knjizi 'Samo činjenice, molim!' skupljeni su novi tekstovi i dokumenti koji predstavljaju život i razmišljanja popularne Iročke, ruske emigrantske književnice Irine Aleksander (Peterburg 1900 – Ženeva 2002). Tu je, ponajprije, autobiografski roman 'Samo činjenice, molim!', zatim slijede članci iz američkog časopisa «Novosel'e», korespondencija, transkript dokumentarnog filma u kojemu ta velika dama pred kraj života rezimira svoje nevjerojatne pustolovine te važniji odjeci na njen lik i djelo i, dakako, neizbježne bilješke o ljudima i krajevima.
Ta žena je prijateljevala s mnogim slavnim glumcima, slikarima, glazbenicima, državnicima, pohodila je sve važnije društvene događaje u New Yorku, Washingtonu, Parizu, Ženevi, Rimu, Beogradu, Lenjingradu, dopisivala se s Evgenijem Zamjatinom i Valentinom Orlikovom, poznavala je Henryja Millera i njegovu ženu June, razmjenjivala darove s predsjednikom Titom i drugaricom Jovankom, njeni rukopisi mogu se naći u arhivu ruske pjesničke dive Ane Ahmatove, njen nećak razvikani je ruski pisac i filmaš Vladimir Kunin (autor provokativne Interdjevočke, prevedene i kod nas), o njoj su pisali (pozitivno i negativno) znameniti književnici poput Vladimira Nabokova, Anaďs Nin i Rebecce West…
Da, da, Irina Aleksander, kontroverzna prijateljica Miroslava Krleže i drugih istaknutih hrvatskih intelektualaca prve polovice XX. stoljeća, bila je uistinu svjetska žena, osoba o kojoj će povijest tek reći ono što treba reći i što ona nesporno zaslužuje. I baš kad smo nakon prve knjige njenih memoara (Svi životi jedne ljubavi, 2003) pomislili da je mit ono što je uporno predstavljala kao istinu, a istina ono što je prezentirala kao svojevrsni mit, pokazalo se da je Irina Kunina, udana Aleksander, ruska spisateljica koja je s prvim emigrantskim valom stigla u naše krajeve i ubrzo se nametnula kao središnja figura posljednjeg zagrebačkog literarnog salona - važan dio kulturne povijesti prošloga stoljeća! Nedavno je, recimo, otkriveno da je Irina Kunina autorica scenarija nekoliko filmova čuvenih sovjetskih avangardnih umjetnika Grigorija Kozinceva i Leonida Trauberga, da je kao glumica nastupila u filmovima redatelja koji su dio herojske povijesti sovjetskog filma (Feinberga i Šmidtgofa), da je… no, neka ona sama, svojim djelima i dokumentima ispriča još ponešto o sebi.