U deklasificiranim dokumentima američke obavještajne agencije Bugojno se spominje u kontekstu najcrnjih ratnih epizoda, ubojstava, mučenja i zlostavljanja...
Pokušaj da razne bošnjačke armijske udruge speru krv s bugojanskoga zločina, ubojstva više desetaka Hrvata u toj općini, od kojih je najpoznatiji slučaj nestanka i likvidacije skupine 21 najviših časnika Hrvatskoga vijeća obrane, demantiraju deklasificirani dokumenti američke obavještajne agencije CIA-e.
U nekoliko izvješća Međuagencijske skupine za Balkan spominje se Bugojno u kontekstu najcrnjih ratnih epizoda, ubojstava, mučenja i zarobljavanja civila i vojnika. Taj dokument, koji sadrži nekoliko zatamnjenih i izbrisanih dijelova, nabraja velike zarobljeničke kampove i mjesta zatočenja, te navodi mjere koje su poduzimane protiv zarobljenika.
Nogometno igralište, u kojemu je bila zarobljena i bugojanska skupina, stavlja se u red velikih zatočeničkih kampova u srednjoj Bosni. Pouzdano se zna kako je u logoru na stadionu Nogometnog kluba Iskra bilo 292 zatočenika, gdje su mučeni, a sudbina 21 logoraša još nije rasvijetljena.
U Bugojnu je tijekom rata ubijeno više od 100 Hrvata, 15.000 je raseljeno a više stotina je bilo u ratnim logorima.
Zbog optužbi da su počinili zločine nad Hrvatima u Bugojnu te hrvatskim ratnim zarobljenicima tijekom 1993. i 1994. godine, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA-e su po nalogu Tužiteljstva BiH na području općine Bugojno slobode lišili bivšeg pomoćnika za sigurnost, zapovjednika 307. motorizirane brigade Armije BiH Enesa Handžića, i ratnog načelnika MUP-a u Bugojnu Senada Dautovića.
Prije toga uhićeni su bivši pripadnici Amije BiH Nisvet Gasal i Musaip Kukavica. Pred Haaškim sudom odgovornosti je za Bugojno oslobođen general Armije Enver Hadžihasanović. On je tražio prebacivanje skupine od 21 Hrvata u zatvor u Zenicu, čemu nije udovoljio ratni zapovjednik Grupe Zapad Selmo Cikotić, koji je imenovan državnim ministrom obrane. (Večernji list)