Marketing
We all need weed
Blizi se vrijeme odlaska u Amsterdam.. Prvi dan se spava u Munchenu, a tamo ce se degustirat njemacka piva
No ovaj post posvecujemo zelenkastoj biljci s kojom cemo se druzit u Amsterdamu.
Malo obrazovanja za neznalice. Konoplja potječe iz Staroga svijeta, a u 16. stoljeću biva prenijeta u zemlje zapadne hemisfere. Pripada među najstarije kulturne biljke. Uzgajanjem, proširena je u gotovo sve zemlje globusa, pa se može smatrati pravom kozmopolitskom biljkom. Može uspijevati u najrazličitijim klimatskim i ekološkim uvjetima. Raste kao korov i kao uzgajana biljka. O velikoj raznolikosti, a i proširenosti konoplje, svjedoče i brojna imena koja se za pojedine forme marihuane upotrebljavaju u najrazličitijim dijelovima svijeta: kif (Maroko, Alžir), sutol (Sirija, Libanon), kabak (Turska), charas, ganja i bhang (Indija), dagga (južna Afrika), djamba (centralna Afrika), maconha (Brazil). Jednogodišnja je zeljasta biljka koju zovemo Kanabis sativa. U botanici je klasificirana kao pripadnica obitelji Cananabiceae, roda Kanabis. Ima uspravnu stabljiku i prstenasto raspoređene listove. Postoje biljke koje se svrstavaju u konoplje, no Kanabis je najkorisnija od tih biljaka. Većina se botaničara slaže da postoje tri vrste: Kanabis sativa, najraširenija među njima, visoka je, dugih i rijetkih grana, a naraste i do šest metara; Kanabis indica je niža, visoka od 90 do 120 centimetara, piramidnog je oblika i gustih grana; Kanabis ruderalis visoka je oko šezdeset centimetara, ima malo grana ili ih uopće nema. Postoji još jedna tvrdnja, koju zastupaju drugi botaničari; prema njima, rod ima samo jednu visoko varijabilnu vrstu, Kanabis sativu, s dvije podvrste, sativom i indicom. Prva raste sjevernije i proizvodi više vlakana i ulja; druga raste južnije i proizvodi više toksične smole. Boje variraju od sivo-zelene do zeleno-smeđe, a u teksturi je slična origanu. Konoplja je dvodomna biljka (što znači da postoji muška i ženska biljka) i kada izraste do kraja, ima veoma intenzivan miris. Ženske su biljke veće i nose brojne cvjetove, dok su muške manje i tvore cvatove u obliku metlice. Plodovi biljke su sitni, jednosjemeni oraščići. Zapravo samo značenje riječi Kanabis (konoplja) i Sativa (korisna), odaje korisnost biljke.Marihuana je najblaže i najslabije halucinogeno sredstvo (neki autori uopće ju ne svrstavaju u tu skupinu psihoaktivnih supstanci).
Dio marihuane koji djeluje na čovjeka zove se „Delta-9-tetrahydrokanabinol“ i čine ga dva izomerna tetrahydrokanabinola empirijske formule C12H29O2. Većina ljudi taj sastojak zove THC. Postoji jedna zbunjujuća stvar. Tijelo će promijeniti Delta-9-THC u inertnije molekule poznate pod imenom metaboliti (eng. metabolites), koje nemaju takvo djelovanje na čovjeka. Jako puno ljudi misli da su metaboliti uzrok marihuaninog djelovanja na čovjekovo stanje.
Dva od ovih metabolita zovu se „11-hydroxy-tetrahydrokanabinol“ i „11-nor.9.carboxy-delta-9-tetrahydrokanabinol“. Skraćeno se zovu 11-OH-THC i 11-NOR-THC. Te dvije kemikalije ostaju u masnim stanicama. Gotovo da i nema Delta-9-THC kemikalije u čovjeku, nakon što prođe nekoliko sati otkako je ista konzumirana, u čemu se slažu i znanstvenici.
Mnogi ljudi se pitaju utječe li marihuana na kratkotrajan gubitak pamćenja. Taj utjecaj najlakše je za primijetiti. Takvi simptomi javljaju se samo u vrijeme trajanja djelovanja marihuane, dakle, nekoliko sati, a nije nasljedan niti trajan. Isto tako, pretrage osoba, čestih konzumenata marihuane ne pokazuju nikakve nedostatke niti oštećenja.Dvije su najčešće pojave kod pušenja i ostalih vrsta konzumiranja kanabisa ili samog THC-a, blaga konjuktivalna hiperemija (crvenilo očiju) i blago ubrzan srčani ritam. Niti jedna niti druga pojava nije neugodna niti opasna. Nakon pet tisuća godina uporabe kanabisa među stotinama milijuna ljudi diljem svijeta, ne postoje pauzibilni dokazi da je ova droga ikada izazvala makar i jednu smrt.
Smrtnost neke droge mjeri se obično vrijednošću nazvanom LD50, tj. dozom koja će izazvati smrt u 50 posto životinja ili ljudi koji je uzmu. LD50 kanabisa u ljudskih bića nije poznat, jer ne postoje podaci iz kojih bi se mogao izvesti. Toksičnost droge može se procijeniti brojem poznatim kao terapijski omjer ili faktor sigurnosti. Njega definiramo kao smrtonosnu dozu kroz učinkovitu dozu. Faktor sigurnosti za sekobarbiton (Secanol) je 3-50, a za alkohol je samo 4-10. Faktor sigurnosti THC-a, izveden iz podataka prikupljenih na miševima je 40 000. Mnogi kemoterapijski lijekovi imaju faktor sigurnosti 1,5 i manje. Marihuana u svom prirodnom obliku vjerojatno je najsigurnija terapijski aktivna supstanca ikada poznata.
Potrebno je razmotriti još dva akutna učinka, vezana uz marihuanu. Prvi je high osjećaj, odnosno promijenjeno stanje svijesti. Prema opisu rekreativnih potrošača, ovo stanje traje dva do četiri sata nakon pušenja, a pet do dvanaest sati kada ga se jede. Najčešći oblik promijene stanja svijesti je mirno, blago euforično stanje u kojem se vrijeme uspori, a osjetljivost na slike, zvukove i dodir pojača.
Post je objavljen 19.06.2007. u 23:52 sati.