Marketing
Dolina Neretve-Metković-Zaostrog
Baćinska jezera.
Ako ste mislili da smo ovo propješačili onda se varate, bio je organiziran školski izlet na kojeg smo išli autobusom. Ovo pišem jer nema aktualnih stvari za zablježiti na ovome blogu. Nije se išlo po planini nego po cesti i jednim dijelom u tradicionalnim neretvanskim trupicama. Izlet započinjemo ispred Makarskog Gradskog Sportskog Centra odakle, autobusom, krećemo prema Baćinskim Jezerima, našem prvom stajalištu. Baćinska jezera se nalaze u mjestu Baćina. Dubina im je od 5 do 45 metara. Voda je u njima slatka a ima i izvora koji su povezani direktno sa morem. Plodne vrtače i slatka voda Baćinskih jezera omogućili su od prapovijesti do danas povoljne uvjete za život. Prvi zabilježeni stanovnici Baćine su Iliri, koji su ostavili svoje monumentalne gomile i gradine, kao kamene spomenike svog tisućljetnog življenja na prostoru Baćine. Nakon kratkog odmora krećemo prema Metkoviću gdje smo posjetili ornitološku zbirku. Zbirka sadrži preko 340 preparata među kojima je 218 vrsta od do sada 310 zabilježenih u Neretvi. U razmjerno malom prostoru ornitološke zbirke preparati su razmješteni po staništima, te pregledom pružaju uvid u nekadašnju bujnost života u močvarama, močvarnim šumarcima, šikarama, trsticima, kamenjaru te melioriranim i obrađenim površinama. O značenju delte Neretve dovoljno govore i mnogobrojni nalazi prstenovanih ptica koje su zimi ili tijekom proljetne i jesenske seobe zabilježene. S obzirom na brojnost ptičjih vrsta i važnost delte za zimovanje i stanovanje, ovaj prostor je još od međunarodnog značaja, te se stoga prethodno zaštićenim područjima moraju pridružiti znatno veći prostori, te se s boljom kontrolom omogućiti revitalizaciju nekih staništa za posebno osjetljive vrste. Realizacija ideje o parku prirode Neretva uvelike će ovisiti upravo o samim Neretvanima i njihovoj želji da potomcima ostave jedinstveni krajolik iskonske prirode, a ne tek uspomenu u ornitološkoj zbirci.
Ornitološka zbirka u Metkoviću.
Jedan od zaštitnih znakova Metkovića je tradicionalni maraton lađa, to je amatersko sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicionalnih autohtonih plovila u dolini Neretve. Održava se jednom godišnje, druge subote u kolovozu, na relaciji dugoj 22 i pol kilometra. Po gledanosti, Maraton lađa jedan je od najvećih događaja Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i atrakcija. Uživo ga gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja na cijeloj ruti. Svakako najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je start u Metkoviću. Tada oko 300 veslača u tridesetak lađa, gusto zbijenih, uz tutnjavu bubnjeva nezadrživo kreće prema dalekom cilju u Pločama. Start Maratona lađa je kod mosta u Metkoviću, te dalje nizvodno rijekom Neretvom kroz Opuzen do Ploča. Mogu učestvovati svi koji žele (muškarci, žene, djeca). Metković je, također, grad poznat po sportu osobito po rukometu jer je dao nekoliko iznimno poznatih rukometaša. Ubrzo dolazimo do Opuzena koji se nalazi 12 kilometara uzvodno od ušća rijeke Neretve. Sa ceste se nazire pogleda prema istoj rijeci. Neretva izvire ispod planine Zelengore u BiH i kroz tu zemlju protječe u dužini od 203 km, da bi posljednjih 22 km tekla kroz Hrvatsku. Utječe u Jadransko more kod dalmatinskog gradića Ploče koji je, odmah poslije Rijeke, najveća luka u Hrvatskoj. Ušće joj je oblika delte. U delti Neretve su poznata uzgajališta mandarina. Iz autobusa se vide beskrajna polja te mediteranske kulture iz kojih se naziru krovovi jednokatnica lijepo uređenih izvana, zanimljivo je da svaka kućica ima svoju okućnicu koja i nije baš mala, tu ljudi žive uglavnom od mandarina i onoga što sami uzgoje. U Opuzenu se ukrcavamo u tradicionalne brodice zvane "trupice" koje se ovdje koriste već stoljećima. "Trupice" su nas provele kroz jednu od najbolje očuvanih močvara u Europi. Ovaj dio Neretve je poznat po svojoj vegetaciji te mnoštvu ptica, riba i drugih životinja. Ručak je bio poslužen usput u restoranu odmah pored rijeke. Pri povratku u Makarsku bilo je planirano posjetiti franjevački samostan u Zaostrogu te muzej u Vidu koji je napravljen na jedinstvenom arheološkom nalazištu, na mjestu gdje je u 1. stoljeću prije Krista bio podignut antički hram posvećen rimskom caru Augustu, pronađeno je 16 skulptura rimskih careva i ostalih moćnika i božanstava. Nismo ga uspjeli posjetiti jer se otvarao oko 16 h, a mi smo trebali do 18 h doći u Makarsku zbog određenih obaveza. Na povratku u Makarsku stajemo u Metkoviću na kratki odmor te odatle krećemo prema franjevakom samostanu u Zaostrogu.
Franjevački samostan u Zaostrogu.
Zaostrog je privlačno mjesto za ugodan odmor, udaljeno je od Makarske 35 km, s lijepim plažama, bogatom povijesno-kulturnom baštinom. Pri dolasku smo se upoznali sa vodičkom koja nam je objasnila cjelokupnu povijest samostana koiji je najveći i najvažniji spomenik kulture na ovom području. Osnovali su ga redovnici pustinjaci sv Augustina u XIV. ST., a od sredine 15. st. pa do danas u njemu žive i djeluju franjevci. U samostanu se nalazi bogata etnološka zbirka te galerija slika Mladena Veže (Brist, 1916), jednog od najpoznatijih hrvatskih slikara. U samostanskoj galeriji čuva se slika posljednje večere nepoznatog autora (1710), s najstarijim prikazom psa dalmatinca kao dokaz njegove dalmatinske autohtonosti. Vidjeli smo i samostansku knjižnicu koja posjeduje oko 30 000 knjiga i skriva neprocjenjivo knjiško arhivsko blago. Zrcalo je nepobitnoga višestoljetnog odnosa franjevaca prema pisanoj riječi i ukazuje na gotovo 600 godina dugu prosvjetiteljsku ulogu samostana. Vrijedi napomenuti da se u samostanskoj crkvi nalazi grob fra Andrije Kačića Miošića autora, poslije Biblije, najčitanije knjige u Hrvata "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" (prevedena na 15 jezika). U dijelu samostanskog parka nalaze se: botanički vrt, gotovo 400 godina star maslinik te samostanski vrt s ranovrsnim voćem i povrćem.
U pripremi je par postova o planinarskoj školi te o zimskoj turi HPD-a koji će biti objavljeni kroz sljedeći tjedan.
Pozdrav!
Post je objavljen 16.06.2007. u 18:24 sati.